Svega devet država od njih 139 koje pregovaraju u okviru Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) o globalnom minimalnom porezu nije pristalo na prijedlog o stopi od 15 posto iza kojeg stoji američka administracija. Svjetski mediji krajem prošloga tjedna izvijestili su o “povijesnom sporazumu” o globalnoj minimalnoj stopi poreza na dobit kompanija. Njime bi velike multinacionalke, uključujući i tehnološke divove, godišnje plaćali oko 100 milijardi dolara poreza više. K tome, većina tog novca odlazila bi u zemlje gdje te kompanije i zarađuju. OECD je poručio kako će globalni minimalni porez stupiti na snagu iduće godine, a njegova puna implementacija očekuje se do 2023. godine. Sve države iz skupine G20 stale su iza prijedloga administracije Joea Bidena. Međutim, sporazum nisu podržale Irska, Estonija i Mađarska. Irski ministar financija Pashal Donohoe kazao je da Irska načelno podržava sporazum te da će nastaviti pregovarati. “Nisam danas bio u poziciji pridružiti se konsenzusu o sporazumu i specifičnoj stopi globalnog poreza od najmanje 15 posto”, navodi se u priopćenju irskog ministra. “Izrazio sam rezervu Irske, ali ostajem predan tom procesu i nastojim pronaći ishod koji Irska još uvijek može podržati”, dodao je. Donohoe kazao je da podržava “Prvi stup” koji predviđa preraspodjelu dijela poreza zemlji u kojoj je zarađen profit jer bi to “donijelo stabilnost i sigurnost međunarodnom poreznom okviru”.

Prethodno je rekao kako želi da se sporazumom omogući manjim zemljama da koriste poreznu politiku kao sredstvo kompenziranja u odnosu na prirodne prednosti koje uživaju veće zemlje za privlačenje većih investicija i tvrtki. Sprazumu se nisu pridružili ni Barbados, Kenija, Nigerija, Šri Lanka te Sv. Vincent i Grenadini. Peru je ostao suzdržan jer trenutno nema vladu koja može donositi odluke. Stručnjaci upozoravaju da će prijedlog oporezivanja kompanija u državama gdje ostvaruju prihode, ali nemaju fizičko sjedište zahtijevati od država sklapanje multilateralnih konvencija, dok svaka država globalni minimalni porez može usvojiti na dobrovoljnoj osnovi. Porezni stručnjaci smatraju da takav dobrovoljni pristup može funkcionirati ako ga usvoje države gdje mnoge multinacionalke imaju sjedišta. Time bi se tim kompanijama jasno dalo do znanja da će njihova dobit biti oporezivana čak i ako ju presele u inozemne podružnice. Odredba o minimalnoj poreznoj stopi isprva će se odnositi samo na najveće svjetske kompanije, s prihodima iznad 20 milijardi dolara. Nakon sedam godina prag prihoda past će na 10 milijardi dolara. Te kompanije morat će izdvojiti za oporezivanje između 20 i 30 posto svoje dobiti. To će osigurati da velike tehnološke i farmaceutske kompanije te industrija luksuzne robe plaća više u država gdje zarađuje.