Tri mjeseca prije najavljenog konzultativnog referenduma, počelo je novo miješanje karata u slučaju projekta drugog bloka nuklearke Krško. Slovenija je nedavno pokrenula inicijativu za gradnju drugog bloka te nuklearke, čiji bi životni vijek trebao iznositi 60 godina. Prvi blok ugasit će se 2043., a gradnja drugog bloka osigurala bi još minimalno 40 godina dotoka energije.

Hrvatska je suvlasnik NE Krško u Sloveniji, iz koje pokriva 15 do 20 posto svojih potreba za električnom energijom. Prije nekoliko godina nuklearka je modernizirana i efikasnost joj je povećana 10-ak posto, tako da sada ima snagu od skoro 700 MW.

Češka ušteda 20 posto

Stav Hrvatske, odnosno HEP-a, prema ulaganju u drugi blok deklarativno je pozitivan. Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić nedavno je izjavio da će se predstavnici HEP-a sastati sa slovenskim kolegama na temu suradnje u izgradnji drugog bloka. Iz Gen Energije tada su potvrdili Oršulićeve riječi o sastanku, no kako su dodali, nije bilo riječi o suinvestiranju HEP-a u projektu NEK 2. Sasvim je jasno da će odluka o tom divovskom projektu biti politička, zbog osjetljivih geopolitičkih prilika. Ne samo u fazi odluke hoće li drugog bloka uopće biti, nego i u slučaju izbora izvođača radova i opreme.

Zato se ljubljansko Delo prošlog tjedna raspisalo o zanimljivoj situaciji u Češkoj koja bi se, pretpostavlja se, na neki način mogla ponoviti i u slučaju Krškog. Naime, Češka je krajem srpnja kao prva u Europi odabrala korejski KHNP među tri ponuđača koji su se također natjecali za projekt NEK 2 (korejski KHNP, francuski EDF i američki Westinghouse). Prema projektu, dva reaktora od 1000 megavata koštat će 7,9 milijardi eura, a gradnja bi trebala početi 2029. No Westinghouse je najavio žalbu jer korejski dobavljač koristi američku tehnologiju. Sve je to korisno, smatra generalni direktor Gen energije Dejan Paravan, jer će se, barem se nada, sve raščistiti prije slovenske odluke o gradnji drugog bloka nuklearne elektrane (NEK 2). KHNP bi svoju prvu nuklearnu elektranu u Europi gradio u Češkoj, gdje raste interes za nuklearnu energiju. U procesu rješavanja najavljene žalbe bit će jasno i koriste li jeftiniji Korejci zaista Westinghouseovu tehnologiju ili su je toliko promijenili da je već mogu smatrati svojom. No, Westinghouse tvrdi da je KHNP-u prodao tehnologiju samo za izgradnju nuklearnih elektrana u Južnoj Koreji, ali ne i drugdje u svijetu. Prema projektu, KHNP bi u Češkoj gradio dva reaktora, što se zna po cijeni drugog, ušteda je 20 posto. Prema ugovoru, češko će gospodarstvo sudjelovati sa 60 posto vrijednosti projekta, dok se u Sloveniji taj udio procjenjuje na 37 posto. Paravan je stoga ocijenio da je moguće dodatno povećati sudjelovanje slovenskog gospodarstva u projektu NEK 2. Napomenuo je i da su njihove procjene vrijednosti projekta NEK 2 točne. Tako je projekt elektrane od 1000 megavata procijenjen na 9,3 milijarde eura, bez troškova financiranja. Proizvodna cijena električne energije, ovisno o troškovima financiranja i traženoj isplativosti, bila bi između 69 i 99 eura po MWh.

Odluka o projektu, a dijelom i o dobavljačima, ne može biti isključivo u rukama struke, to bi bilo iluzorno očekivati, smatra Paravan. Stoga je koristan i referendum koji može odaslati jasnu poruku da je i Vlada aktivno uključena u projekt.

“Gen energija ne može sama donijeti odluku o izgradnji NEK 2”, uvjeren je Paravan.

Otvaranje rudnika urana?

U Gen energiji pripremaju sve podloge koje od njih traži Ministarstvo zaštite okoliša, klime i energetike, od obnovljene studije o poplavama do studija izvodljivosti projekata koje izrađuju svi potencijalni dobavljači. Inicijativa za Državni prostorni plan trebala bi biti usklađena u listopadu i objavljena na internetu.

Gen Energija je ovih dana predstavila i tri nove studije o isplativosti, sigurnosti i ostalim aspektima projekta NEK 2, a prva se tiče sigurnosti od poplava.

Pia Fackovič Volčanjk, inženjerka analize, rekla je da sadašnja nuklearna elektrana nije ugrožena poplavama. Isto vrijedi i za NEK 2, no radit će se nova studija zbog planiranih novih uređenja. Drugo izvješće odnosi se na procjenu financijskih i sigurnosnih rizika povezanih s uvozom nuklearnog goriva. Inženjerka Kaja Zupančič rekla je da se u svijetu godišnje potroši 60.100 tona urana. Postojeća nalazišta dovoljna su za 120 godina takve potrošnje, no neotkriveni izvori produljit će to razdoblje na 250 godina.

U EU postoje 35.000 tona rezervi urana, godišnja potrošnja je 11.000 tona, što znači da ima dovoljno za dobre tri godine. To je također razlog zašto uran dolazi iz Kazahstana, Nigerije i Kanade, a u manjoj mjeri iz Rusije, Uzbekistana i drugdje.

Kaja Zupančič spomenula je da Slovenija ima zatvoreni rudnik urana, koji bi mogao ponovno postati zanimljiv ako se situacija pogorša.

Važan dio projekta NEK 2 je i mogućnost postupanja s radioaktivnim otpadom nastalim tijekom rada i nakon završetka životnog ciklusa elektrane, kao i s istrošenim nuklearnim gorivom. Na to se odnosi treća studija koja je, prema riječima inženjerke Eve Bahčič, pokazala da će postrojenja za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada u Sloveniji već biti izgrađena i uspostavljena tijekom rada NEK 2, ali će se njihovi kapaciteti morati u skladu s tim povećati.

Gen energija trenutačno priprema, među ostalim, javni natječaj za izradu dokumentacije vezane uz državni prostorni plan za planiranu lokaciju NEK 2, ekološko izvješće i studiju izvodljivosti. Uskoro će biti objavljeno.

Materijal u vezi s državnim prostornim planom i idejnim rješenjem također je usklađen s izvođačima, Ministarstvom zaštite okoliša, klime i energetike i Ministarstvom prirodnih resursa i prostora. Do kraja rujna očekuje se dopuna inicijative za izradu državnog prostornog plana.

U rujnu očekuju i ponude i pregovore oko studije izvodljivosti projekta NEK 2. Pozvali su sve navedene velike zapadne dobavljače tehnološke opreme da pripreme ponude.