Ministri će razgovarati o nekoliko prijedloga koje je na stol stavila Europska komisija te o idejama koje iznose pojedine države članice.

Na današnjem sastanku se ne očekuju nikakve odluke već je cilj definirati mogući smjer kako bi Komisija mogla sljedeći tjedan predstaviti konkretne prijedloge.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je najavila da će predložiti ograničenje prihoda energetskim tvrtkama koje proizvode struju uz niske troškove, a višak profita usmjeriti prema najranjivijim građanima i poduzećima.

Cijenu električne energije diktira cijena najskupljeg energenta koji se koristi za proizvodnju. To je već neko vrijeme plin, čija je cijena dosegnula rekordne razine što je u prvom redu posljedica ruske agresije na Ukrajinu i ruskog korištenja energije kao alata za borbu protiv zapada. Zbog takvog sustava, profitiraju one tvrtke koje u proizvodnji struje ne koriste plin, a profitiraju od velikog rasta cijene električne energije.

Povjerenje na kocki

Čuvari eura u škripcu: Svi očekuju naglo dizanje kamatnih stopa, no to krije jedan veliki rizik

Komisija predlaže da se takvim proizvođačima s niskim troškovima proizvodnje poput nuklearki, vjetroelektrana i elektrana na ugljen prihodi ograniče na 200 eura po megavatsatu, a sve preko toga bi se usmjeravalo prema potrošačima i gospodarstvu. Trenutačne referentne cijene u Njemačkoj su oko 400 do 500 eura za megavatsat.

Taj prijedlog ima velike izglede da bude prihvaćen, ali dio zemalja upozorava da to neće biti dovoljno za rušenje cijena električne energije.

Komisija je predložila i obvezujuće smanjenje potrošnje za vrijeme vršnih opterećenja, što bi onda smanjilo potrebu za aktiviranjem plinskih elektrana kako bi se zadovoljila povećana potražnja. Dio zemalja članica protivi se tome da smanjenje potrošnje bude obvezujuće.

Jedna od ideja koju zagovara nekoliko država članica jest da se raskine veza između cijene plina i cijene električne energije, što znači da se struja proizvedena iz jeftinih izvora više ne prodaje po cijeni najskupljeg energenta. Komisija nije izišla s takvom idejom, ali je češko predsjedništvo to uvrstilo kao podlogu za raspravu.

Komisija je predložila da se ograniči cijena po kojoj se uvozi plin iz Rusije. Države koje su jako ovisne o dostavi plinovodom iz Rusije, poput Slovačke i Mađarske pribojavaju se da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao na to reagirati potpunom obustavom isporuke plina prema Europi, dok drugi upozoravaju da bi on to ionako mogao napraviti bez obzira što EU odluči.

“Plan kojim bi se ograničila cijena isključivo za ruski plin koji dolazi plinovodima u potpunosti je protiv europskih i mađarskih interesa”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u videu objavljenom na Facebooku.

“Ako bi se cijene ograničile isključivo za ruski plin, to bi očito dovelo do trenutnog prekida opskrbe ruskim plinom. Nije potrebna Nobelova nagrada da bi se to shvatilo”, rekao je mađarski ministar.

Jedna od ideja, koja ima sve veću potporu, jest da se uvede ograničenje cijena za sav plin koji se doprema plinovodima. Tako bi se postavilo dinamičko ograničenje cijena koje odražava cijene u drugim regijama, poput Azije, čime bi se dao poticaj proizvođačima u Norveškoj, Alžiru i Rusiji da nastave izvoziti plin u Europu.