Javna ustanova Priroda Varaždinske županije jedan je od 17 partnera u tom novom međunarodnom projektu, koji se počeo provoditi ovoga mjeseca.

Uz javne ustanove iz područja očuvanja prirode, voda, šuma i regionalnog upravljanja, partneri na projektu su i sveučilišta te nevladine organizacije predvođene WWF Austrijom i Zelenim Osijekom, priopćeno je u petak iz Varaždinske županije.

Kažu da je projekt izravni odgovor na biološku i ekološku degradaciju vlažnih i šumskih staništa uz Muru, Dravu i Dunav, nazvane Europskom Amazonom, na području koje je zaštićeno na razini Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije kao prvi petodržavni UNESCO-ov rezervat biosfere.

S 20 milijuna eura se u pet godina planira obnoviti 29 lokacija uz rijeke, s ciljem uspostavljanja 2472 hektara otpornijih poplavnih šuma, kao i ponovnog povezivanja 54.230 metara riječnih rukavaca i distribucije 966.000 kubičnih metara sedimenta s ciljem stvaranja novih šljunčanih i pješčanih sprudova.

Te aktivnosti će ne samo osigurati vrijedna staništa za rijetke vrste riba i ptica, nego će ponovno uspostaviti zdravije poplavne šume i povećati njihovu otpornost na isušivanje.

Projektne aktivnosti u Varaždinskoj županiji uključuju i utvrđivanje postojećeg stanja invazivnih stranih biljnih vrsta na području zaštićenog područja Dravske park-šume u Varaždinu, kao i njihovo aktivno uklanjanje i praćenje stanja u razdoblju od pet godina.

“Invazivne strane vrste su danas jedna od najvećih prijetnji. One mijenjaju svijet brže nego ikada i jedan su od najupečatljivijih pokazatelja negativnog utjecaja ljudskih aktivnosti na prirodu”, rekla je ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar.

Kaže kako je uloga pojedinca u zaštiti prirode neizmjerno važna, te da takvu svijest i ponašanje treba razvijati od najranije dobi. Upravo zato projektne aktivnosti Javne ustanove Priroda Varaždinske županije uključuju i provođenje edukativnih programa.

Mura, Drava i Dunav karakteristične su po prostranim poplavnim šumama, najvećim u cijelom slivu rijeke Dunav. Utočište su najveće populacije orlova štekavaca i ugrožene crne rode u Europi.

Složeni ekosustavi tih rijeka, sa šljunčanim i pješčanim sprudovima, otocima, mrtvicama i poplavnim livadama, imaju nevjerojatno bogatu bioraznolikosti. Oni također služe kao ključna usputna stanica za više od 250.000 ptica selica godišnje.

Također, dobro očuvana poplavna područja imaju ključnu ulogu u osiguravanju čiste pitke vode i zaštiti od poplava, posebno u kontekstu brzorastućih klimatskih promjena.