Bolnicama i liječnicima su potrebne maske, certificirane za medicinsku upotrebu, dakle kirurške maske odnosno maske za disanje tipa FFP2 i FFP3.

Postrojenja za proizvodnju flisa, od kojeg se prave maske za medicinsku upotrebu, vrlo su složena i koštaju milijune eura, dok su mašine za šivanje, koje se koriste za izradu maski, relativno jednostavne i jeftine. Ali, i flis i maske su jeftini proizvodi. U pravilu one koštaju samo nekoliko centi i ne bez razloga dolaze uglavnom iz Kine. Proizvodnja se isplati samo u ogromnim količinama.

s pet perivih filtera

Francuski stručnjaci rade na maski koja se mijenja tek nakon 100 nošenja, poznato je i koliko će koštati

Njemačka trenutno u Kini kupuje maske i zaštitnu odjeću. Savezna ministarstva zdravlja i obrane su u fazi organiziranja zračnog mosta za dovoz maski iz Kine. S druge strane, neke kompanije proizvode jednostavne maske od pamuka ili drugih tkanina kako bi pomogle u krizi. No u smislu zaštite od virusa one ne pomažu. “Usporedite mrežastu košulju s normalnom. To je otprilike razlika u materijalu o kojoj je riječ”, kaže tekstilni inžinjer David Schmelzeisen s Instituta za tekstilnu tehnologiju Tehničkog fakulteta (RWTH) u Aachenu, piše DW.

U postupku proizvodnje flis-materijala koristi se “topljeni” polupropilen. “Pojedine niti su oko dvadeset puta tanje od dlake kose i ispletene su u čak 500 slojeva”, objašnjava Bernd Reifenhäuser. “Pamuk je mnogo grubiji i nema takvu funkciju filtera.”

Upotreba rukavica je također preporuka

Prvi u Hrvatskoj službeno preporučili nošenje zaštitnih maski u trgovinama, banakama, poštama ili ljekarnama

Reifenhäuser je šef istoimene firme za proizvodnju mašina iz Troisdorfa u blizini Bonna. Prema podacima kompanije, oko 75 posto svih medicinskih netkanih materijala u svijetu proizvodi se mašinama firme Reifenhäuser, prije svega u Kini.

Kako bi poduzeo nešto protiv nedostatka maski, ovaj proizvođač mašina sada je počeo sam proizvoditi netkane materijale, potrebne za izradu maski. U svom pogonu dnevno proizvode dovoljno materijala da se od njega može napraviti milijun maski.

Sada je važno izgraditi proizvodne kapacitete flisa u Njemačkoj, smatra Reifenhäuser. Također su potrebne mašine za preradu flisa, kako bi se mogle proizvoditi maske. “Njemačka se industrija posljednjih godina specijalizirala na složenije proizvode. Sada moramo napraviti korak unazad”, kaže ovaj poduzetnik.
Reifenhäuser zahtijeva „stratešku proizvodnju rezervi“ i smatra da su na potezu političari. Savezna Vlada već je najavila da će preuzeti do 30 posto troškova za investicije, ukoliko kompanije u Njemačkoj još ove godine krenu s proizvodnjom netkanih medicinskih materijala. Subvencija bi trebala iznositi maksimalno deset milijuna eura po postrojenju, a mogla bi se uvesti i jamstva za otkup proizvedenih medicinskih materijala.

Eurogum

Rade dijelove za američke maskice i poručuju: Želimo proizvoditi za RH!

No David Schmelzeisen je skeptičan: “Kada u nekom trenutku prestane pandemija, plivaćemo u maskama. Vrlo je teško ovaj biznis napraviti održivim u Europi, pogotovo što stanovništvo nije naviklo nositi maske, za razliku od populacije u Aziji.”

Čak i ako globalna potražnja za maskama značajno premaši ponudu, tekstilni inženjer Schmelzeisen je uvjeren je da će Njemačka i ostale europske zemlje u dogledno vrijeme moći riješiti svoj problem maski – slično kao kada je riječ o dezinfekcijskim sredstvima. Nejasno je, međutim kako će taj problem riješiti siromašnijie zemlje, primjerice u Africi. Opasnost je velika da one ostanu bez efikasne zaštite, zaključuje DW.