Istaknuto je to, među ostalim, u raspravi o društvenim i gospodarskim posljedicama klimatskih promjena koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u suradnji s Veleposlanstvom Francuske Republike.
O glavnim smjernicama europskog zelenog plana, jačanju energetske neovisnosti, uspostavi Socijalnog fonda za klimu te izazovima i prilikama koje ekološka tranzicija donosi građanima u Hrvatskoj, govorili su zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ, EPP) te načelnica u Upravi za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Višnja Grgasović.
Zastupnik Sokol je podsjetio da je prvi, vremenski najbliži, cilj Europske unije u području klimatske politike smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na 1990. kao baznu godinu. „Konačni cilj je pak da do 2050. EU bude klimatski neutralan kontinent. Oko toga postoji konsenzus. Međutim pitanje je kako do toga doći, kako omogućiti tranziciju sa što manje troškova za male i srednje poduzetnike, poljoprivredu, građane općenito. Tranzicija je skupa, netko će to trebati platiti“, kazao je Sokol. Kao primjer naveo je sektor poljoprivrede. „Govori se o povećanju poljoprivrednih površina pod režimom organske poljoprivrede. Treba promijeniti kompletan način proizvodnje, konzumacije, obavljanja djelatnosti. Treba puno ulaganja, prvenstveno iz EU proračuna kako bi se omogućio ovaj prijelaz.“ Istaknuo je kako još uvijek nema usuglašenih odgovora na sva pitanja. „Neke stvari još treba konkretizirati pa se o tome pregovora i u Europskom parlamentu“, rekao je.
Načelnica Grgasović je istaknula kako je ministarstvo, uz još nekoliko državnih institucija, započelo s projektom praćenja klimatskog otiska te da se nada da će se postupno uključiti i ostali sektori. „Mi smatramo da put na niskougljičnu tranziciju nema alternative jer se građani i gospodarski subjekti već suočavaju sa skupim i neugodnim učincima klimatskih promjena, primjerice u vidu toplinskih udara ili alergijskih reakcija zbog loše kvalitete zraka. Ako ne poduzmemo nešto, posljedice će biti vrlo skupe“, upozorila je Grgasović. Govoreći o aktivnostima i mjerama za smanjenje trošenja fosilnih goriva, navela je primjere korištenja obnovljivih izvora energije. „Ako građani stave solarne panele ili energetski obnove svoju kuću, na početku će to za njih biti investicija, ali brzo će se vidjeti korist tog ulaganja u vidu smanjenja troškova grijanja i hlađenja, a posljedično i bolje kvalitete života“, zaključila je Grgasović.
Uvodne govore na raspravi održali su veleposlanik Francuske Gaël Veyssière i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić. Veleposlanik je kazao kako je Francuska, koja do kraja lipnja predsjeda Vijećem Europske unije, pitanje okoliša stavila u središte svojih aktivnosti. Izdvojio je prioritete u tom području poput dekarbonizacije gospodarstva, reforme tržišta ugljika, te smanjenje emisija CO2 za proizvode koji se uvoze u Uniju iz trećih zemalja. „Sve ove mjere nužno će imati svoju cijenu i stoga podržavamo prijedlog o stvaranju Socijalnog fonda za klimu“, istaknuo je veleposlanik.
Simeonova Staničić je podsjetila da – prema posljednjem istraživanju Eurobarometra – borba protiv klimatskih promjena spada u prioritete europskih građanki i građana te da je ovaj trend posebno izražen kod mlađe populacije. „Uklanjanjem štetnih posljedica zagađenja radimo u korist lokalne zajednice i društva u cjelini, ali smo i sve bliže cilju da gospodarstvo EU-a ojača i postane inovativnije, konkurentnije i usmjerenije na budućnost“, zaključila je Simeonova Staničić.
