Ruska obustava izvoza prirodnog plina stajala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini ove godine, pokazuju podaci koje je u utorak predstavilo industrijsko udruženje vbw.
Ruski Gazprom smanjio je isporuku plina u Njemačku plinovodom Sjeverni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont.
Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u opskrbi, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.
Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada također planira uvesti više ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi manje ovisila o plinu iz cjevovoda.
U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat sata plina, a trećinu je iskoristila industrija.
Na plin se grije polovina od ukupno 41 milijun kućanstava i vlada do početka sezone grijanja u listopadu želi napuniti podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i pol mjeseca potrošnje, do razine od 80 posto. Trenutno su puna 60,3 posto.
Bavarska industrijska udruga vbw naručila je istraživanje kako bi utvrdila što bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveće europsko gospodarstvo.
Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, kemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.
Kada se u računicu uključe i indirektne posljedice, primjerice u nabavnim lancima, procijenjeni gubitak u stvaranju vrijednosti mogao bi iznositi 193 milijarde eura u šestomjesečnom razdoblju, utvrdili su autori istraživanja.
“Nagli prekid uvoza ruskog plina značajno bi utjecao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posljedice bi utjecale na oko 5,6 milijuna radnih mjesta”, rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brossardt.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Gluposti. Industrija troši manje od 30% sveukupne potrošnje plina. Proizvodnja struje iz plinski postrojenja se gasi a reaktiviraju se elektrane na ugljen. Osim toga prvi LNG u Brunsbüttel-u će biti dovršen krajem ove godine i ima kapacitet kao dva i pol naša na Krku. Ostala tri tijekom iduće godine. Norveška će isporučiti više plina nego što je planirala. Skladišta plina nikada nisu u ovo vrijeme bila tako puna kao sada. A ako se ih uspiju na 90% napunit onda mogu 4 mjeseca izdržati, jer će se termoelektrane u narednim tjednima isključiti. Sunca i vjetra ima dovoljno da trenutno konvencionalna postrojenja služe isključivo kao backup.
Uključite se u raspravu