Njemačka polaže velike nade u vodik koji bi dijelom trebao zamijeniti plin i osigurati više vremena za pronalaženje rješenja za priključivanje struje iz nestabilnih obnovljivih izvora na električnu mrežu.

Krajem listopada regulator je odobrio gradnju mreže cjevovoda za vodik, a odluka je pokazala da su uklanjanjem viškova i nepotrebnih priključnih vodova skratili njezinu ‘jezgru’ za 600 kilometara, na 9.040 kilometara..

Neke dionice trebale bi biti dovršene prije zacrtanog roka u 2032. godini, a ukupni trošak projekta procijenjen je na 19,8 milijardi eura. Najveći dio iznosa trebao bi namaknuti privatni sektor, a država će subvencijama ograničiti mrežne troškove.

Energija budućnosti

‘Tržište postoji, a sveukupna proizvodnja vodika mogla bi ići za potrebe Ine, Petrokemije i HEP-a’

Značajna pozicija

Omišalj bi trebao postati jedna od ključnih točaka ulaska energenta budućnosti u EU

Prema Udruzi operatera prijenosnih sustava, transportni kapacitet mreže odgovarat će proizvodnji 278 teravatsati energije godišnje i trećini sadašnje njemačke potrošnje prirodnog plina.

Više od polovine mreže činit će sadašnji plinovodi i povezati luke, industriju, skladišta i elektrane, a njihovi operateri i vlasnici i dalje moraju rezervirati milijarde eura za ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju novih dionica.

Kako bi ograničila mrežne naknade, državna razvojna banka kompenzirat će operaterima troškove putem računa za amortizaciju.

Plan je nadoknaditi ih u cijelosti do 2055. godine, priopćili su iz KfW-a.

Kako prihodi od mrežnih naknada budu rasli, višak će se preusmjeravati na račun i olakšati povrat, dodali su.

Ako se račun ne uravnoteži do planiranog kraja povećanja proizvodnje vodika u 2055. godini, vlada će preuzeti 76 posto rizika, a preostalih 24 posto snosit će operateri mreže.

Objava državne razvojne banke nadovezala se na sve izraženije sumnje kompanija da je vladin plan za vodik nerealan i preskup. 

Početkom mjeseca energetska tvrtka Uniper izvijestila je da će ‘rastegnuti’ planiranih osam milijardi ulaganja na dulje vremensko razdoblje budući da je potražnja za vodikom slabija no što je bila očekivala.

Danska je pak početkom listopada pomaknula rok za dovršetak gradnje dionice ‘vodikovoda’ od Esbjerga do njemačke granice za tri godine, na početak 2031., uz napomenu ministarstva za klimu i energiju da ćele provesti istraživanja o sigurnosti i utjecaju na okoliš.

Vremenski okvir gradnje “daleko od idealnog”, priznao je tada danski ministar za klimu Las Aagaard u izjavi za novinsku agenciju Ritzau, ali ponekad moramo biti realni, dodao je Aagaard.