Sa zimom pred vratima, oči Europe danas su okrenute prema Strasbourgu gdje će šefica Europske Komisije Ursula von der Leyen održati govor o stanju Unije i predstaviti detalje mjera u borbi s energetskom krizom.

Da nad glavom ne visi realna opcija potpune obustave ruskog plina, bio bi to redovni presjek gdje je i kamo ide blok 27, garniran obećanjima o tome što slijedi. U aktualnim okolnostima, u hodnicima Europskog parlamenta vlada gotovo opipljiva nervoza, pretresa se energetska ovisnost, važu potezi Vladimira Putina i reperkusija na budućnost Europe. Nervozni nisu samo europarlamentarci.

Francuska je među zemaljama najniže inflacije (6,5% u srpnju, u eurozoni 9,1%) i zbog vlastite nuklearne energije uspjela je ublažiti šok, no ipak u Strasbourgu nije neobično vidjeti da lokalne trgovine i ugostiteljski objekti otvaraju kasnije, a navečer zatvaraju ranije. Sve zbog ušteda.

“Osim energetike, suočeni smo s inflacijom, manjkom čipova, drugih sirovina i materijala, problemima u dobavnim pravcima. Imamo sve elemente savršene oluje koji mogu voditi prema ekonomskoj krizi”, kaže predsjednik Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Cristian-Silviu Buşoi, član Europskih pučana iz Rumunjske.

Odsječe li Moskva pravac plinovoda prema Zapadu, odnosno nastave li se ‘popravci’ zbog sankcija unedogled, otvara se crni scenarij recesije. Buşoi kaže da bi tako nešto bilo “ekonomski terorizam”. Dio zemalja boji se da bi plafoniranje cijene plina, ionako više simbolični čin jer Rusija ima otvorena druga tržišta za izvoz, tek poslužilo kao izgovor za daljnju eskalaciju energetskog rata.

Najteže bi bila pogođena njemačka industrija potom, po isprobanoj formi “kada Njemačka kihe, razboli se EU”, i ostatak kontinenta. U Europskoj središnjoj banci izračunali su da bi tada iduće godine BDP eurozone pao 0,9 posto.

Obrisi mjera, koji su dosad izašli u javnost, idu u smjeru ograničenja cijene plina iz ruskih plinovoda i ciljanog smanjenja potrošnje tijekom vršnih opterećenja. Traži se i način za pomoć proizvođačima električne energije koji imaju problema s likvidnošću, oporezivanje ekstra profita energetskih kompanija te pomoć građanima i gospodarstvu pogođenima krizom.

Sa zanimanjem se očekuju detalji poreza na ekstra zarade kompanija koje profitiraju na rastućim cijenama energenata dok vrijeme inflacija erodira životni standard i guši tvrtke. Porez bi trebao zahvatiti razliku između prihoda ostvarenih po novoj i staroj cijeni. I Vlada Andreja Plenkovića prošlog je tjedna predstavljajući pakt pomoći najavila uvođenje takvog nameta na krilima europskog rješenja.

Cristian-Silviu Buşoi, šef Odbora za industriju, istraživanje i energetiku/Reuters

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podržavaju ideju ‘ljute trave na ljutu ranu’, da se izvanrednom presijom na pojedine kompanije pokuša ublažiti šok. Željana Zovko (HDZ) rekla je novinarima koji prate plenarnu sjednicu da se time odašilje snažna poruka diljem Europe.

“Oni koji profitiraju u krizi moraju platiti. Za razliku od velike financijske krize, ovim potezom spašavaju se građani”, istaknula je Zovko, dodajući da je početkom rata u Ukrajini Europa pokazala solidarnost, no da sada ona mora potrajati.

“Ovo je umijeće mogućeg, prijedlog von der Leyen je u ovom trenutku najrealniji. Sami znate koliko cijene divljaju, to je jedan srednji put za pomoć građanima. Vidjet ćemo koliko će velike firme od toga imati koristi i koliko će Komisija uspjeti uvjeriti članice da im je to u interesu”, kazala je.

Europska solidarnost
Kako bilo, o energetskoj politici Europe više se ne govori u rukavicama. “Europa je krenula grlom u jagode zbog samopromocije jednog od predsjednika EK i ideologije pojedinih političkih grupacija, što nije bilo dobro promišljeno, no treba uzeti u obzir taksonomiju da se ipak ide postepeno. No, da EU mora dugoročno redefinirati način na koji želi postići neke stvari, to je činjenica”, kaže Tomislav Sokol (HDZ).

“Važno je da mislimo na europsku solidarnost. Prije deset godina u nekim zemljama se propitivalo treba li se pomoći Grčkoj koja je tada bila u dužničkoj krizi, danas je u najvećim problemima upravo zemlja koja je zbog svog gašenja nuklearki postala najviše ovisna o ruskom plinu. Dugoročno je svima u interesu da u Europi postoji zajednički dogovor”, kaže Sokol.

Napominjući da je Hrvatska vodila balansiranu politiku po pitanju energetskog miksa i nije donosila “samoubilačke odluke poput drugih”. Vladine mjere, očekivano, ocjenjuje pogođenima, priznajući da u njima ima netržišnih poteza, poput zamrzavanja cijena.

Na pitanje je li trebalo prevaliti cjelokupnih 5,9 milijardi kuna troška ograničavanja cijene struje na HEP (i ograničiti mu investicijski potencijal de facto ne potičući građane na štednju) kada se zna da će cijene dugoročno rasti u EU, Sokol odgovara da nije imao uvida u detalje.

“Vjerujem da kada je Vlada radila analize, da su izračunali da HEP to može podnijeti jer je godinama poslovao s profitom, bio zdrava kompanija koja ima svoje rezerve”, smatra Sokol.

‘Izuzetno smo zabrinuti’
S obzirom na to da EK tek izlazi s mjerama, koje tek treba potvrditi Vijeće, logično je pitanje kada će građani i gospodarstvo osjetiti efekte. “Ove zime. No, budimo realni, ako Rusija obustavi plin neke zemlje te neke djelatnosti bit će u velikim problemima, čak i uz intervencije u mehanizam formiranja cijena električne energije. Sad je pomalo prekasno da neke od mjera ublaže efekte, ali ono što donose jest da svi građani imaju struje i grijanja ove zime zbog plinskih skladišta,. No za gospodarstvo sam izuzetno zabrinut”, kaže Buşoi.

Znači li to da bez obzira na sve neminovno slijedi racioniranje potrošnje, odgovara potvrdno. “Ne vjerujem da će redukcije biti potrebne za građane, ali da, za neke od sektora gospodarstva bit će redukcija.

Imamo skladišta s plinom za nekoliko tjedana, vidjet ćemo koliko će zima biti oštra i koliko možemo uštedjeti plina i struje. Prognoze govore da neće biti prehladna”, nada se Buşoi.