U Zagrebu je u subotu završena trodnevna konferencija “Spašavanje demokracije od nje same” pod čijim se kišobranom raspravljalo o lepezi aktualnih tema, od polarizacije, multilateralizma, slobodnih medija do uloge privatnog sektora.

Događaje je organizirao think-tank Friends of Europe čija inicijativa European Young leaders okuplja mlade sa sježom perspektivom; političare, umjetnike, poslovne ljude, povjerenike, znanstvenike, novinare…

Ogoljena krhkost
Krize koje su se zaredale posljednjih godina pod svjetla reflektora stavile su koliko su zapravo krhke moderne demokracije. Samo posljednja, aktualna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, prokazala je neadekvatnost postojećih sustava. Granice su se preko noći zatvorile, medicinska oprema nagomilala u pojedinim zemljama, a cjepivo sebi prigrabile one najbogatije (uključujući i na riječima jaku Europsku uniju).

“Kao što je virus utjecao na ljude, COVID-19 ciljao je temeljne slabosti u našim sustavima što je uz političku obespravljenost i polarizaciju posljedično erodiralo povjerenje građana u političare i naše demokracije”, ističu organizatori.

U tom smislu invazija na Ukrajinu najnoviji je test koliko šoka naše demokracije i ekonomije mogu podnijeti. Na valu emocionalnog povezivanja s patnjom Ukrajinaca od 24. veljače do danas, Europa je pokazala iznimnu solidarnost za ratom pogođenog susjeda na istoku. Međutim, ostaje otvoreno vidjeti koliko će zajedništvo potrajati.

U raspravi o fenomenu polarizacije u 21. stoljeću, u kojoj su sudjelovali novinarka Nassira El Moaddem te Alison Goldworthy, osnivačica The Depolarization Projecta i savjetnica u Conflict and Polarization Labu pri Sveučilištu Stanford, istaknuto je da efekt četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine Europa tek treba osjetiti.

U kontekstu ekonomske krize koja je donijela skok cijena energenata i sirovina, “samo je pitanje vremena kada će se ta solidarnost pretvoriti u ‘zašto njima, a ne nama’”. U tom smislu nužno je razumjeti i identificirati uzroke te primjere kada se polarizacija događa, kako bi se mogle uspostaviti mjere za njezino preveniranje, a sve s pitanjem koja je uloga vlade, privatnog sektora i građana.

Trajni zaokret?
O ulozi privatnog sektora u modernom društvenom ugovoru osvrnuo se Alberto Alemanno, profesor europskog prava na renomiranoj poslovnoj školi HEC Paris, ilustriravši to pritiskom na kompanije zbog rata u Ukrajini.

Deseci tvrtki, od Coca-Cole do Netflixa, privremeno su zaustavile poslovanje na ruskom tržištu. U isto vrijeme mnoge od njih, uključujući i njihove zaposlenike, pružaju pomoć Ukrajincima volontirajući ili dajući besplatne usluge, poput besplatnog putovanja vlakom ili privremenog smještaja.

Primjerice, Starlink i SpaceX Elona Muska omogućili su internetsku vezu. Kako bi prosperirale u budućnosti, kompanije će morati odigrati ulogu u izgradnji novog društvenog ugovora, no tu se postavlja niz pitanja.

Jesmo li svjedoci trajnog zaokreta u poslovanju i hoće li kompanije morati ugrađivati svoja politička uvjerenja u svoj identitet? Ako je odgovor na to pitanje da, gdje se povlači crta između ekonomskih interesa i društvene odgovornosti? I što je to što poslovne ljude zapravo čini društveno odgovornima?

I konačno, zaštite demokracije nema bez zaštite slobode medija. Zahvaljujući slobodnom novinarstvu građani imaju uvid u najcrnje primjere korupcije i nedemokratskog ponašanja.

To neosporno vrijedi za Hrvatsku gdje korupciju otkrivaju mediji, a ne institucije koje bi se njome trebale baviti. Posljednjih godina uspostavljen je uhodani mehanizam međunarodnog curenja podataka i globalnog organiziranja novinara, fenomen koji ubrzava digitalizacija.

O važnosti slobodnih medija govorili su, između ostalih, dobitnica Pulitzerove nagrade Julia Angwin, istraživački novinar Matthew Caruana Galizia angažiran na Paradise Papersima te Aidan O’Sullivan iz ureda Europskog ombudsmana.