„Ovakvo nešto kao što je Halkidiki je jedinstveno.“ Tako pričaju mnogi Grci u Solunu, i misle pritom na predivne plaže, zelene šume i tirkizno more.

Pritom prvi dojam u Psakoudiji na sjeveru Grčke može zavarati. Plaže su tamo vikendom doista pune, ali to nisu strani gosti dubokog džepa – već Grci.

Sredina kolovoza je vrhunac sezone godišnjih odmora i u Grčkoj. Tada ulice velikih gradova opuste, a slobodni dani se provode kolektivno - na moru. „Mi u selu nismo imali niti jedan jedini slučaj zaraze koronavirusom, ali i pored toga nije došao nitko“, žali se reporteru Deutsche Wellea Melisa, vlasnica jednog bara na plaži.

omiljena destinacija

Nijemci nam spašavaju turizam i odbijaju slijediti primjer Austrije i Italije

Kaže da je u usporedbi s prošlom godinom posao opao za 80 posto. Ipak, trudi se ostati optimistična: „Ovdje svatko svakome pomaže. Nadamo se da ćemo preživjeti zimu, barem ove godine. A što nosi sljedeća – ne znam.“

Brzom reakcijom grčke vlade u ožujku i travnju, širenje virusa je brzo ograničeno. Grci su mogli biti ponosni. S mnogo strpljenja provodile su se sve mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa: nosile su se maske, držala fizička distanca u supermarketima, ostajalo se kod kuće. Ministar za razvoj Adonis Georgiadis kaže da je “Grčka od crne ovce Europe postala uzor“.
Međunarodni tisak  Grčku je opisivao kao omiljenu destinaciju turista tijekom (korona) ljeta. Ali kada su zračne luke 1. srpnja dijelom otvorene za međunarodni zračni promet, čekaonice su na aerodromima ostale prazne. Rijeke turista su izostale. „Mi smo došli usprkos koroni“, priča jedna žena iz Berlina dok sjedi na plaži s dvije prijateljice. Ona nije dozvolila da je uplaše problemi oko ulaska u zemlju. „Na aerodromu je sve prošlo glatko.“

Uz 'zanimljivo' objašnjenje

Austrija bez milosti: Glatko odbili kompromisni zahtjev hrvatske strane

Drugi val zaraze u Grčkoj?

Ali komplikacija je doista bilo. Za ulazak u Grčku nužan je tzv. QR-kod kojim se registriraju putnici. Početkom srpnja, mnogi turisti o tome nisu bili informirani. Drugi pričaju da su imali problema ispuniti elektronski formular za ulazak u zemlju. Najdramatičnija situacija bila je na granicama prema susjednim zemljama, Bugarskoj i Albaniji. Ljudi su na granicama čekali i po nekoliko dana. „Platio sam sto eura za test na antitijela“, kaže jedan turist iz Bugarske koji je u Pereu na sjever Grčke stigao prije pet dana. Ali, na granici su ga morali još jednom testirati i onda je nakon svega morao ostati u hotelu 24 sata.

Grci su jako strahovali od toga da će turisti donijeti Covid-19 u zemlju. Ali sada, kao i u drugim zemljama, i u Grčkoj raste broj zaraženih. To izgleda nema veze s turistima. U priopćenju za medije Sveučilišta Aristotel iz Soluna navodi se da je porast broja infekcija bio uočljiv i prije otvaranja granica.

U međuvremenu, barovi i restorani u Solunu moraju  zatvarati svoja vrata u ponoć. Vlada posebno moli mlade da virus shvate ozbiljno i da u zanosu ljeta ne zapostavljaju rizike po zdravlje. „Nemoj biti kriv za to što se zarazio tvoj bližnji“, apelira na mlade sugrađane premijer Kyriakos Mitsotakis preko Twittera.

Pogledajte druge države

Njemački RTL objavio kartu upozorenja za zemlje u koje ne bi trebalo putovati – Hrvatska je i dalje na popisu sigurnijih zemalja

Ali mnogi Grci imaju i druge brige – ekonomske. A one su veće od straha od korone. To zna i Grigoris Tasios, šef grčkog Udruženja hotelijera. I njegov hotel u Psakoudiji ove godine je prazan. Znatno je snizio cijene, ali turisti ipak nisu došli: „Kapaciteti su popunjeni oko 30 do 35 posto. U kolovozu je, čini se, malo bolje, jer imamo više turista iz same Grčke.“

Ipak, korona je nanijela ogromnu štetu turizmu u Grčkoj. „Računamo s 15 milijardi manje prihoda u usporedbi s 2019., tada su prihodi od turizma iznosili 18 milijardi eura“, kaže Tasios.

Turizam je u 2019. bio zaslužan za 20 posto grčkog bruto domaćeg proizvoda. Stoga mnogi Grci s pravom strahuju za svoju egzistenciju. Ostaje tek za vidjeti hoće li paket pomoći Europske unije od 750 milijardi eura – od kojih su za Grčku predviđene 32 milijarde – pomoći da se nadoknade ogromni gubici, i to ne samo u turizmu. Jedno je sigurno: ako sljedeća godina ne donese značajnija poboljšanja, to bi moglo  imati posljedice koje bi mogle nadmašiti  čak i financijsku krizu iz 2010, zaključuje DW.