Pitanje je jesmo li u Hrvatskoj vidjeli vrhunac inflacije? Divljanje cijena nakratko je prikočilo tijekom ljeta, da bi godišnja inflacija potom nastavila obarati rekorde do listopadskih 13,2 posto.

Vrag je u detalju (i matematici): mjesečna inflacija usporava, u drugoj polovici godine smanjio se pritisak energije i hrane, no godišnje stope to još kamufliraju zbog niske baze.

Pred monetarnom politikom sad je ples po oštrici: koliko agresivno nastaviti? Prerano slavlje i usporavanje dizanja kamatnih stopa zbog naznaka smirivanja moglo bi inflaciju čvrsto ukorijeniti i pokrenuti spiralu plaće-cijene. Preagresivno zatezanje, opet, prijeti recesijom – padom BDP-a i gubitkom radnih mjesta.

Europska središnja banka (ECB), pod čiji kišobran ulazimo uvođenjem eura za dva tjedna, povisila je u četvrtak ključne stope za 50 baznih bodova.

Četvrto je to zatezanje zaredom, blaže od prethodnih skokova po 75 baznih bodova s obzirom na naznake usporavanja inflacije. U samo tri mjeseca ECB je podigao stopu koju bankama plaća na depozite s -0,5 posto na 1,5 posto, a jučerašnjom odlukom na 2 posto.

Frankfurtski manevar
Sredinom ožujka Frankfurt kreće u postepeno smanjivanje pet bilijuna eura vrijednog portfelja otkupljenih obveznica unutar APP-a zahvaljujući kojem je najveći kreditor nizu članica eurozone. Kvantitativno zatezanje počinje s mjesečnih 15 milijardi eura, a tempo povlačenja novca ponovno je na razmatranju u srpnju.

”Upravno vijeće ocjenjuje da će kamatne stope još morati rasti značajno ravnomjernim ritmom da dosegnu dovoljno restriktivne razine koje će osigurati pravovremeni povratak cilj inflacije na dva posto u srednjem roku”, objavio je ECB.

Prve procjene Eurostata ilustriraju usporavanje inflacije u eurozoni na 10 posto s 10,6 posto u listopadu. Usporavanje je odrazilo blagi pad cijena energije, hrane, alkohola i duhanskih proizvoda. Razlike među 19 članica i dalje su vrlo velike.

Najmanje problema s cijenama imaju Španjolska gdje je inflacija dosegnula 6,6 posto, Francuska (7,1 posto) i Malta (7,2 posto). Najsnažniji udar doživjele su Baltičke zemlje. U Latviji je godišnja inflacija u studenom dosegnula čak 21,7 posto, u Estoniji i Litvi 21,4 posto.

Bank of England podigla je jučer ključnu stopu na 3,5 posto, s prethodnih 3 posto. Tamošnja monetarna vlast povisila je cijenu novca devet puta zaredom poručivši tržištu da će to i dalje nastaviti kako bi obuzdala najvišu inflaciju u posljednjih 41 godinu. Guverner BoE Andrew Bailey izglednim je istaknuo da je rast cijena dosegnuo vrhunac. U studenom je inflacija u Velikoj Britaniji pala na 10,7 sa 11,1 posto u listopadu.

U srijedu je Fed ponovno povisio kamatne stope za 0,5 postotnih bodova unatoč usporavanju inflacije na 7,1 posto, sa 7,7 posto prethodnog mjeseca. Iako je u odnosu na prethodne korake najnoviji manje agresivan, retorika ostaje upozoravajuća.

Amerika na rubu recesije
Guverner Feda Jerome Powell poručio je da znakovi da inflacija usporava još ne ulijevaju povjerenje da je bitka dobivena. Stoga je najavio da će u idućoj godini nastaviti s dizanjem cijene novca “čak i ako gospodarstvo klizi u moguću recesiju”.

Američka ekonomija je na rubu recesije s tek 0,5 posto očekivanog rasta BDP-a stopu nezaposlenosti od 4,6 posto. Koliko će tvrdo biti “slijetanje” pregrijane ekonomije, teško prognozirati. Konsenzus je, međutim, da inflacija nosi veću štetu od recesije i pada BDP-a.

Ponovivši čvrsti stav o targetiranju dva posto inflacije, Powell je istaknuo da bi “najviše boli izazvao neuspjeh da se stope podignu u dovoljnoj mjeri i da dozvolimo da se inflaciji ukorijeni”. Oblikujući inflatorna očekivanja preko Velike bare, Powell predviđa da će kamatne stope probiti granicu od 5 posto u idućoj godini, razina koja je prethodno viđena 2007.

Ilustracije radi, od 19 članova koji su odlučivali o visini kamatne stope, 17 ih je smatralo da ona treba biti iznad pet posto. U rujnu to nije mislio nijedan.