Europska središnja banka “nije pretjerano zabrinuta” zbog utjecaja inflacije u inozemstvu na europodručje, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde za CNBC u srijedu.

“Dođe li do ponovnog rasta inflacije u Sjedinjenim Državama, to će svakako biti problem za njih; ondje će se će se posljedice osjetiti najprije i najizraženije. Nismo pretjerano zabrinuti zbog prijenosa inflacije na Europu”, kazala je Lagarde upitana o mogućim posljedicama za Europu u slučaju da se inflacija u SAD-u ponovno rasplamsa.

“Pratit ćemo niz zanimljivih pojava, među kojima će tečaj biti u središtu pozornosti, s mogućim posljedicama. Ipak, rast američkog gospodarstva posebno nas zanima, jer je oduvijek bio povoljan čimbenik za ostatak svijeta”, dodala je Lagarde.

Šefica ECB-a naglasila je da kreatori monetarne politike vjeruju kako će se inflacija u Europi do 2025. godine uskladiti s ciljanih dva posto te da će se proces dezinflacije nastaviti.

Godišnja inflacija u europodručju u prosincu je iznosila 2,4 posto, što je bio treći uzastopni mjesečni rast nakon dosezanja najniže razine od 1,7 posto u rujnu.

Prijetnja globalnim tržištima

Šef najvećeg svjetskog fonda upozorava: Inflacija će rasti zbog carina

Lagarde je također naglasila da tržišta u nadolazećim mjesecima očekuju znatno različite poteze monetarne politike u SAD-u i europodručju, s obzirom na to da Europska središnja banka i američki Fed nisu snižavali kamatne stope istim tempom.

“Razlike proizlaze iz trenutačno različitih gospodarskih okolnosti u SAD-u i Europi”, primijetila je.

ECB je prošle godine četiri puta smanjio kamatne stope, spustivši depozitnu stopu, svoju ključnu referentnu stopu, na tri posto.

Energetski summit

Ključni ljudi hrvatske energetike otkrivaju: Što donosi energetska budućnost?

Digitalizacija

Pametna rješenja: Viša produktivnost, niži troškovi i bolji uvjeti za radnike

Tržišta sada predviđaju daljnje smanjenje na dva posto do rujna 2025., dok se za američki Fed u istom razdoblju očekuje pad manji od pola postotnog boda.

U svojim posljednjim makroekonomskim projekcijama, objavljenima u lani u prosincu, analitičari ECB-a procijenili su da će godišnja inflacija u europodručju ove godine u prosjeku iznositi 2,1%. Također, naglasili su da je proces dezinflacije “na dobrom putu“ i da očekuju da će se odvijati u skladu s projekcijama.

Podsjetimo, europsko gospodarstvo bilježi slab rast, a Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, prošle je godine zabilježila drugu uzastopnu godišnju kontrakciju BDP-a.

Predvidiv put

Govoreći o izgledima za europodručje, Lagarde je istaknula: “Rizici su na strani usporavanja rasta, zbog čega ćemo pomno analizirati i pratiti podatke koje primamo kako bismo donijeli ispravne odluke o daljnjim potezima”.

Dodala je da se ECB nalazi “na predvidivom putu” te da je dezinflacija već u tijeku.

Središnja europska banka posebnu će pozornost usmjeriti na kretanja u sektoru usluga, energetike i plaća, kao i na tzv. “kasne čimbenike” poput troškova osiguranja, kako bi procijenila hoće li početak 2025. donijeti očekivano smanjenje cijena usluga.

Iako je ukupna inflacija u europodručju značajno pala sa svog vrhunca od 10,6 posto, inflacija u uslužnom sektoru ostala je uporno visoka, držeći se blizu razine od četiri posto još od studenog 2023. godine.