Krivotvorine i piratstvo ozbiljan su europski problem. Koliko je situacija alarmantna govore podaci iz najnovije studije Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) kojom su istraživali ponašanje mladih Europljana (od 15 do 24 godina) u pogledu kršenja prava intelektualnog vlasništva.

Pokazalo se da čak 52 posto mladih kupuje krivotvorene proizvode dok ih 21 posto koristi piratski sadržaj. Dodatno je problematična i činjenica da se situacija pogoršava, barem što se kupovine krivotvorina tiče, u odnosu na ranija istraživanja provedena 2016. i 2019.

O ovim trendovima i njihovim posljedicama, kako za društvo tako i za gospodarstvo Europske unije razgovarali smo s Juliom Laportom, glasnogovornikom i direktorom komunikacija EUIPO-a.

Kakvi su rezultati ovogodišnje studije?
Rezultati su malo zabrinjavajući. No moramo razdvojiti kupovinu krivotvorenih proizvoda od pristupa piratiziranom sadržaju mladih u dobi od 15 do 24 godina. Ako promatramo kupovinu krivotvorenih proizvoda istraživanje pokazuje da je iste barem jednom u posljednjih godinu dana kupilo 52 posto mladih Europljana.

U prethodnom istraživanju, onom iz 2019. to je činilo njih tek 14 posto. Zabrinjavajuće je i da je njih 37 posto to napravilo namjerno. Htjeli su kupiti krivotvorinu, znali su da kupuju krivotvorinu i kupili su je. Kada govorimo o piratskom sadržaju, 21 posto mladih u EU-u mu je namjerno pristupilo.

Kako su mladi Hrvati rangirani u odnosu na svoje vršnjake iz ostalih zemalja Europske unije?
U namjernoj kupovini krivotvorenih proizvoda prosjek na razini EU-a je 37 posto, a 31 među mladim Hrvatima i po tome su bolji od EU prosjeka. No kod piratiziranog su sadržaja nešto lošiji od prosjeka jer je EU prosjek 21 posto, a u Hrvatskoj 28 posto.

Tko je najbolje, a tko najlošije rangiran?
Kod piratstva Malta je najgore rangirana s 43 posto mladih koji pristupaju sadržaju iz nezakonitih izvora, a najbolji su Nijemci gdje samo 12 posto mladih to čini. Što se tiče krivotvorenih proizvoda najgore je u Grčkoj gdje krivotvorine kupuje čak 62 posto mladih, a najbolja Češka gdje to čini njih 24 posto.

Koji bi mogli biti razlozi tako velikog rasta kupovine krivotvorenih proizvoda?
Vjerujemo da je to povezano s ponašanjem potrošača tijekom pandemije. Primijetili smo da su ljudi češće kupovali putem interneta, a upravo je u online trgovini pristup krivotvorinama lakši. Lakše ih je i namjerno kupiti, a lakše je i zavarati kupce.

Kada pak govorimo o piratskom sadržaju ono što vidimo je stabilizacija. Ono što je u tom segmentu donijela pandemija jest da su streaming platforme postale dostupnije pa je pristup sadržaju iz zakonitih izvora postao dostupniji. Sukladno tome raste i postotak mladih koji koriste legalan sadržaj, i to s 50 na 60 posto.

Dakle, pandemija je znatno povećala kupnju krivotvorina (mladi kupuju više krivotvorina sada nego prije) i pomogla je stabilizirati situaciju kada je u pitanju legalan pristup digitalnom sadržaju

Koje su najznačajnije promjene koje su se dogodile između prvog istraživanja provedenog 2016. i ovogodišnjeg?
Vidimo da se stabilizira ponašanje vezano uz pristup piratskom sadržaju. Njemu je 2016. na nezakonit način pristupilo 25 posto mladih Europljana, 2019. i 2022. njih 21 posto. Situacija se dakle ne pogoršava.

No, kod krivotvorina je trend upravo suprotan. Počeli smo s 12 posto u 2016. namjernih kupovina krivotvorina da bi ove godine taj postotak skočio na 37. Glavni razlog, kao što sam rekao, nalazimo u povećanju kupovine putem interneta do čega je došlo zbog pandemije koronavirusa.

Zašto mladi u tolikoj mjeri kupuju krivotvorine?
Glavni razlog koji navode je niža cijena. Također, mladima nije važno kupuju li original ili krivotvorinu. Kao treći razlog navode činjenicu da ne mogu razlikovati niti uočavaju razliku originala od krivotvorine te lakoću dostupnosti krivotvorine online.

Primijetili smo i pojavu novog trenda, a to je društveni utjecaj, odnosno utjecaj društvenih medija. Sve više mladih kao razlog kupovine krivotvorina navodi da to radi jer to rade njihovi prijatelji i poznanici. Slični su razlozi i zašto koriste piratski sadržaj.

Koliko je zabrinjavajuća činjenica da mladima nije važno je li proizvod krivotvoren ili originalan?
Općenito je zabrinjavajući taj trend i to zbog štete koju uzrokuje. Naime, najveću štetu trpe oni koji koriste krivotvorene proizvode ili pristupaju piratskom sadržaju. Korištenje takvih proizvoda može uzrokovati zdravstvene i sigurnosne probleme.

Niti jedan ne podliježe kontroli kvalitete i sigurnosti. A vidimo da mladi kupuju razne krivotvorine. Nisu to samo odjeća, obuća, igračke. Kupuju oni i krivotvorenu hranu, pića, lijekove i kozmetiku. I sve to konzumiraju. Prije svega dakle čine štetu sebi, a onda i društvu i gospodarstvu.

Koliko ta šteta iznosi?
Izračunali smo da takva praksa uzrokuje gubitke u prodaji od 83 milijarde eura u 2020. Države ostanu bez 15 milijardi eura poreza. Također, takva praksa uzrokuje gubitak 671.000 radnih mjesta. Pitate se dakle tko tu pobjeđuje, jer ako netko gubi, onda netko i pobjeđuje. To su naravno oni koji proizvode krivotvorine. Za njih je to lagano zarađen novac.

Zato radimo s EUROPOL-om te smo zahvaljujući našim istraživanjima uspostavili vezu između proizvodnje krivotvorina i piratstva i kriminala. Oni taj novac koriste za daleko teži kriminal, poput trgovine drogom, kibernetički kriminal, pranje novca, pa čak i terorizam. Za njih je to manje rizičan način prikupljanja novca kako bi financirali visokorizičan kriminal.

Govorimo dakle o organiziranom kriminalu. Jeste li zadovoljni postupcima i reakcijama vlada u njegovu sprječavanju?
Mi zajednički radimo na tome. Nama je glavni cilj kroz ovakve studije pružati obavještajne podatke koji će pomoći državama da izrade bolje zakone koji će zaštititi poduzetnike. Ovdje se ne radi samo o velikim tvrtkama već prvenstveno o malim i srednjim.

Ako ste vlasnik kompanije koja ima potencijal za rast i uspjeh te ste investirali u stvaranje nečega bit ćete pod budnim okom ove kriminalne skupine koja će krivotvoriti vaš proizvod ili uslugu. To šteti svima.

Zato i radimo ova istraživanja, kako bi pomogli vladama u izradi kvalitetnijih zakona. Također, organiziramo tečajeve za policiju, odvjetnike i javne tužitelje kako bi dobili bolji uvid u problematiku. Također stvaramo alate i baze podataka koji ih povezuju kako bi smanjili problem.

Istraživanje pokazuje da su kibernetičke prijevare i kibernetičke prijetnje glavni razlozi zbog kojih će mladi dvaput razmisliti hoće li kupovati krivotvorine ili pristupiti piratskom sadržaju. A što je s kaznama, čini se da se mladi ne boje kažnjavanja?
Da to nije prva stvar koju navode kao razlog zbog kojeg bi prestali kupovati krivotvorine ili zbog kojeg bi prestali koristiti piratiziran sadržaj. Cjenovno pristupačniji pristup legalnom sadržaju prva je stvar zbog koje bi prestali koristiti piratizirani sadržaj.

Sličan udio je rekao da bi mogli prestati ako dožive kibernetičku prijetnju (41 %) ili kibernetičku prijevaru (40 %), dok je 29 % reklo da bi to mogli učiniti ako bi riskirali kaznu (29 %), a 24 % je reklo da bi to moglo učiniti pa ako bi doživjeli nekvalitetni sadržaj.

Činjenica je da je u većini zemalja EU-a pristup sadržaju iz nezakonitih izvora kriminal, ali ja naglasak ne bih staviti na kažnjavanje. Prvo što bi mladima trebali omogućiti su dobre i kvalitetne informacije kako bi razumjeli što rade.

Na nama je dakle da informiramo javnost i dobro objasnimo ovaj problem, a sve kako bi mladi mogli donijeti dobru odluku. Radije tako nego da se prijetimo da će ići u zatvor. Moj sin, primjerice, sada uči za završne ispite, a ja ga pitam bi li mu bilo drago da nakon dva tjedna napornog učenja netko od njega prepisuje, odnosno da ga kopira.

Naravno da to ne bi htio. Nitko ne želi da ga se kopira, odnosno da se kradu njegove ideje i kreativnost. I to je moralna stvar koja je ovdje najvažnija. Zato se i usmjeravamo na mlade. Oni su novi i neiskusni potrošači koji tek trebaju naučiti kako se ponašati na tržištu.

Obaveza je starijih da im pomognu. Druga važna stvar zašto ih mora obrazovati je ta što će o njima ovisiti budućnost. Oni će biti novi vlasnici kompanija i startupova te moraju biti svjesni da ako nešto stvaraju da imamo alate kako to zaštititi. Želimo ih uvjeriti da će se njihov trud i investicija isplatiti.

Nadate li se da će ova posljednja studija pomoći vladam da poboljšaju zakonodavni okvir i smanje kupovinu krivotvorina i piratstva među mladima?
Kroz ovakve studije pomažemo u podizanju svijesti Vlada da kriminal vezan uz intelektualno vlasništvo shvate kao prioritet. Vidimo da im naše informacije pomažu te vjerujemo da će ova nova studija potaknuti pozitivne reakcije među onima koji pišu zakone te onih koji procesuiraju kriminal.