Zbog visokih cijena plina mnogi Nijemci sada manje griju u svojim domovima jer ne mogu podmirivati velike račune. Zalihe plina u Njemačkoj su rekordno niske, što stručnjacima zadaje brigu i mnogi od njih izlaz iz te situacije vide u traženju alternative za plin.

„Vlada plinska kriza”

Sredinom siječnja su plinske rezerve u Njemačkoj bile popunjene samo 46,5 posto, a mjesec ranije gotovo 58 posto. Uskladištene količine se primjetno smanjuju. Nestašica postaje posebno vidljiva kada se pogleda prošla zima. Skladišta plina u Njemačkoj su u siječnju 2021. bila popunjena 58,2 posto, a u prosincu 2020. više od 79 posto.

učinkovitije grijanje

Ovo su neki od ‘trikova’ kako možete uštedjeti na grijanju

Plin i struja će poskupjeti, ali ipak manje

Plenković predstavio paket mjera protiv rasta cijena: Smanjujemo PDV na plin, hranu, uloške…

Trenutno vlada plinska kriza, kaže za Deutsche Welle Claudia Kemfert, odgovorna za upravljanje energijom na Njemačkom Institutu za gospodarska istraživanja (DIW). Svi moraju znati “da se u budućnosti moramo odreći plina, a i učiniti sve da bi više uštedjeli. To je moguće i u kratkom roku, ali je također važno inzistirati na odustajanju od fosilnog prirodnog plina, posebno ako predstoji renoviranje neke zgrade”, kaže Kempert.

Solarni sustav samo djelomično zamjenjuje plin

Dalji razvoj cijena plina je vrlo teško predvidjeti, kaže Thomas Zwingmann, energetski konsultant u Centru za savjetovanje potrošača u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. “Mi u ovom trenutku pretpostavljamo da će se, suprotno našoj prvobitnoj procjeni, trenutni trend nastaviti još nekoliko mjeseci. Dugoročno, procjenjujemo da će cijena plina opet donekle pasti”, kaže Zwingmann. Ali Savjetovalište za potrošače preporučuje da se građani informiraju o alternativnim izvorima toplinske energije.

„Koja mogućnost dolazi u pitanje i koliko se ona isplati ovisi o tome koliko je neka zgrada dobro izolirana, kolike su grijane površine i koliko ljudi u zgradi živi”, kaže Zwingmann. Termalni solarni sustav je ekonomičniji za domaćinstva s više od četiri osobe. Međutim, to ne znači da se tako može isključiti ovisnost od plina. “Dio plina – oko 15 do 20 posto – zamijenio bi se solarnom energijom”, procjenjuje stručnjak iz Savjetovališta za potrošače.

Pelet ili toplotne pumpe kao alternativa plinu

Potrošačima je za skladištenje peleta potrebna posebna prostorija. No koliko se kotao na drveni pelet isplati financijski ovisi o tome koliko je star sustav plinskog grijanja. Ako pak ionako predstoje troškovi za novi sustav, prema procjeni savjetovališta za potrošače, promjena bi se mogla isplatiti. Osim toga, troškovi ovise i o kretanju cijena drvenog peleta. Zato, kako još ističu, paušalna procjena nije moguća. Instalacija kotla na pelet je prilično složena zbog izgradnje skladišta.

Druga mogućnost bi bilo grijanje toplotnom pumpom. Toplotne pumpe izvlače toplinu iz okoline, koja se može nalaziti u zraku, vodi ili zemlji. Uz pomoć dobivene energije rashladno sredstvo se isparava u izmjenjivaču topline i zatim komprimira. Rashladno sredstvo se zagrijava, te dovodi do zagrijavanja vode do željene temperature i zatim se ponovo kondenzira. Potom taj ciklus počinje ponovo.

Da bi toplotna pumpa mogla raditi na klimatski prihvatljiv i ekonomičan način, prostorije moraju biti dovoljno zagrijane s najnižom mogućom neophodnom temperaturom. To je temperatura do koje se u kotlu mora zagrijati voda prije nego što ona uđe u sustav. Za učinkovitost sustava grijanja ona ne bi trebala biti veća od 50 stupnjeva.

Toplotna pumpa se može financijski isplatiti

„Prema našem mišljenju, toplotna pumpa može biti najbolje rješenje ako su termalne pretpostavke objekta odgovarajuće. To znači da su površine tako velike da je najniža neophodna temperatura sustava maksimalno 50 stupnjeva”, objašnjava Zwingmann. „Ako još struja za toplotnu pumpu dolazi iz obnovljivih izvora energije, onda imamo sustav grijanja koji može raditi u potpunosti bez emisije štetnih plinova.”

Ako se treba instalirati zračna toplotna pumpa i ako su radijatori takvi da je najniža osnovna temperatura dovoljna, tada je ulaganje potrebno za zamjenu podnošljivo i usporedivo s ugradnjom novog plinskog kotla. Tome treba dodati cijevi, koje bi iz vanjske jedinice dolazile u kuću, piše Deutsche Welle.

Savjetovalište za potrošače, na temelju iskustava, smatra da je trenutno teško moguće brzo izvesti takvu promjenu sustava grijanja. “Majstori su preopterećeni. Osim toga, za prelazak na toplotnu pumpu potrebni su majstori koji imaju iskustva s tim uređajima u postojećim zgradama. Ovdje je bitno planirati sustav tako da odgovara kući i potrebama onih koji u njoj stanuju“, savjetuje Zwingmann. Prilikom planiranja uvijek bi se trebao napraviti i proračun toplinskog opterećenja.

Ušteda kroz energetsku optimizaciju

Vlasnici kuća također bi trebali razmišljati i o energetskoj optimizaciji kuće, preporučuje stručnjakinja iz DIW-a Kemfert. Dugoročno je, ističe ona, važno oslanjati se na obnovljive izvore energije.

Centar za savjetovanje potrošača također preporučuje da se provjeri sobna temperatura. “Na primjer, 19 stupnjeva je često dovoljno u kuhinji i hodniku. U dnevnoj sobi ili radnoj sobi nekad je potrebna temperatura od 22 stupnja. Prostorije koje se različito zagrijavaju trebale bi biti odvojene jedna od druge zatvorenim vratima”, kaže Zwingmann. “U suterenu također treba izolirati cijevi kroz koje teče topla voda. Podrum bi trebao biti odvojen od grijanih prostora dobro izoliranim vratima.”