Njemački parlament usvojio je povijesnu promjenu Ustava koji vladi omogućuje financiranje stotina milijardi eura za obranu i infrastrukturu. Usvajanje označava veliku fiskalnu promjenu za zemlju koja je dugo bila ograničena samonametnutom politikom štednje pod takozvanom “kočnicom duga” uvedenom 2009. godine. Iako investitori uglavnom ostaju optimistični oko ovog povijesnog paketa, reforma ima šire implikacije za njemačka tržišta kapitala i državne obveznice, piše Euronews. Ovom fiskalnom reformom, koji je zagovarao vođa njemačke konzervativne stranke CDU/CSU i vjerojatni budući kancelar Friedrich Merz, omogućit će da izdaci za obranu premašuju 1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što iznosi približno 45 milijardi eura, bez gornje granice.

Dodatno, plan uključuje posebni fond od 500 milijardi eura za infrastrukturna ulaganja tijekom sljedećih dvanaest godina, pri čemu je 300 milijardi dodijeljeno saveznoj vladi, 100 milijardi državnim vladama, a 100 milijardi Fondu za klimatsku tranziciju. Zakon će također povećati limit zaduživanja za državne vlade s 0% na 0,35% BDP-a.

Donji dom parlamenta, Bundestag, usvojio je zakon s 513 glasova za i 207 protiv, čime je ugodno premašena dvotrećinska većina potrebna za izmjenu ustava. Ipak, zakonodavstvo još uvijek zahtijeva odobrenje Bundesrata, koji predstavlja 16 njemačkih saveznih država, a glasanje je zakazano za petak. Merz se suočava s hitnošću osiguranja pravne promjene prije formiranja novog parlamenta sljedećeg tjedna, jer bi oporbene stranke mogle pokušati poništiti odluku.

Reakcije investitora

Njemački referentni indeks DAX nastavio je trodnevni pobjednički niz, porastavši 0,98 posto u utorak i nakratko dosegnuvši rekordnu visinu. Cikličke dionice, uključujući Rheinmetall, Bayer, Continental i ThyssenKrupp, porasle su između 4 posto i 10 posto prije nego što su se povukle, prenosi Euronews.

“Provedeno na pravi način, ulaganje u infrastrukturu trebalo bi dovesti barem do cikličkog uzleta,” napisao je Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomije u ING-u, u izvješću u utorak. “Izgledi za ciklički oporavak njemačkog gospodarstva temeljeni na pozitivnim učincima sentimenta i kasnije stvarne potrošnje jasno su se povećali.”

No, također je upozorio da paket potrošnje “neće učiniti mnogo za poboljšanje konkurentnosti gospodarstva” zbog trajnih strukturnih izazova.

Šire ekonomske implikacije

Očekuje se da će povijesna fiskalna reforma oživjeti njemačko gospodarstvo, koje se smanjivalo dvije uzastopne godine usred rastuće inflacije potaknute energetskom krizom, slabe državne potrošnje i visokih kamatnih stopa. Zemlja se suočila s rastućim pritiskom da olabavi svoja ograničenja zaduživanja, koja trenutačno ograničavaju vladin deficit na 0,35 posto BDP-a.

Ipak, nestabilnost bi mogla potrajati na njemačkom tržištu obveznica zbog zabrinutosti oko rastućih fiskalnih deficita. Prinosi obveznica—koji predstavljaju troškove državnog zaduživanja—zabilježili su najveći tjedni porast od 1990-ih početkom ožujka, jer su investitori zahtijevali veće premije rizika u očekivanju nezapamćenog porasta javnog duga.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

“Očekujemo da će europska tržišta obveznica ostati nestabilna dok probavljaju implikacije tako značajnog povećanja državnog duga koji ulazi na tržište, kao i mogućnost viših troškova zaduživanja na duže staze,” napisali su Roger Hallam, globalni voditelj kamatnih stopa, i Shaan Raithatha, viši ekonomist u Vanguardu, u izvješću prošlog petka. “Objava od 4. ožujka samo je ojačala naše uvjerenje u naš pogled na slabije performanse njemačkih obveznica,” dodali su, referirajući se na Merzov plan potrošnje.

Prinos njemačke 10-godišnje obveznice ostao je gotovo nepromijenjen na 2,81 posto u utorak, jer su tržišta već uglavnom uračunala odobrenje zakona. No, prinosi ostaju na najvišoj razini u gotovo 18 mjeseci, odražavajući kontinuirane brige o fiskalnim perspektivama zemlje, prenosi Euronews.