Europska unija (EU) posljednjih godina intenzivno ulaže u obnovljive izvore energije, a mnoge zemlje članice, uključujući Hrvatsku, u sklopu Europskog zelenog plana nastoje doseći ambiciozne klimatske ciljeve. Konkretno, smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godine, postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, to jest, emisije ugljika svesti na najnižu moguću razinu, a preostale emisije kompenzirati prirodnim ili tehnološkim metodama.

Također, u idućih pet godina povećati udjele obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 42,5 posto (s mogućim ciljem od 45 posto) te energetsku učinkovitost poboljšati za najmanje 11,7 posto. EU želi pozitivno utjecati na okoliš i putem sustava oporezivanja ugljika kroz mehanizam CBAM, koji bi trebao smanjiti uvoz proizvoda u Uniju iz zemalja s nižim ekološkim standardima. Generalno, cilj bloka jest postupno ukidanje fosilnih goriva odnosno prelazak na obnovljive izvore poput solara, vjetra, hidroenergije i vodika.

Analiza

Eurozona ne stoji dobro: Rast privatnog sektora je slab dok inflacija jača. ECB pred dilemom o smanjenju kamatnih stopa

No, globalne političke promjene utječu na dinamiku ostvarivanja energetske strategije unutar bloka. Još za svog prvog mandata američki predsjednik Donald Trump povukao je Sjedinjene Američke Države iz Pariškog klimatskog sporazuma i obustavio financiranje zelene energije, a što je izazvalo promjene u međunarodnim odnosima u sektoru energetike.

Trump je sada ponovno na čelu SAD-a i nastavlja s antizelenim politikama zbog čega se neki pitaju treba li Hrvatska, unatoč međunarodnim izazovima, nastaviti s investicijama u održivu energetiku ili će pak pratiti promjene u svjetskoj energetskoj politici. Energetska tranzicija neće biti jednostavna ni jeftina za mnoge kompanije. Nafta i plin svoje će mjesto morati prepustiti alternativama poput solara, vjetroelektrana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije. No, pitanje je koliko su domaći prijenosni sustavi pripremljeni za uključivanje ‘obnovljivaca’ u energetsku mrežu.  

Podsjetimo, Hrvatska zaostaje u iskorištavanju solarne energije, koja čini samo 0,43 posto ukupne proizvodnje energije.

Na ta i druga pitanja pokušat će odgovoriti panelisti energetskog summita “Energetska revolucija: Put prema održivoj budućnosti” u organizaciji Poslovnog dnevnika. Događaj će se održati 25. ožujka 2025. u hotelu Hilton Garden Inn Zagreb, a cilj je okupiti stručnjake i predstavnike energetskog sektora koji će raspraviti o smjernicama za budućnost i održivim praksama.

Na prvom panelu sudjelovat će bivši ministri energetike Tomislav Ćorić, Davor Štern i Ivan Vrdoljak, koji će analizirati izazove energetske industrije i moguće strateške smjerove. Drugi panel okupit će predstavnike vodećih energetskih kompanija, koji će raspravljati o izazovima energetske tranzicije i ulozi industrijskih lidera.

Stručnjaci će na konferenciji raspravljati i o mogućnosti optimalne integracije geotermalne energije u nacionalni energetski sustav, njezinoj trenutnoj iskorištenosti, odnosno o tome što priječi njezinu širu iskoristivost, uključujući financijske, tehničke i regulatorne izazove.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Također, diskutirat će i o unaprjeđenju hrvatskog gospodarstva, poticanju investicija i održivog razvoja u kontekstu globalnih i lokalnih promjena. Uz trojicu bivših ministara nekada zaduženih za sektor energetike, na summitu će sudjelovati aktualni predstavnici resornog ministarstva, predstavnici struke, akademske zajednice, lokalnih vlasti te poduzetnici.

Posjetitelji će na događanju sa stručnom javnosti moći razmijeniti iskustva i znanja o poboljšanju energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Više informacija o programu dostupno je na službenoj stranici summita, a ulaznice su dostupne putem sustava Entrio do 15. ožujka.