Dok svijet i Europu na pragu zime trese energetska kriza s rekordnim cijenama plina Europska komisija najavila je mjere pomoći članicama. S konkretnim potezima koji će amortizirati socijalni udar divljanja cijena za 446 milijuna stanovnika Bruxelles će izaći idućeg tjedna, a među njima naći će se izravna pomoć građanima te promjene poreznih politika.

„Ovaj šok rasta cijena neočekivana je kriza u kritičnom razdoblju”, rekla je u srijedu povjerenica Komisije za energetiku Kadri Simson zastupnicima Europskog parlamenta uz napomenu da će cijene plina ostati visoke do proljeća.

„Potražnja i cijena velike su u cijelom svijetu i nemoguće je da Europska unija ostane imuna na to”, rekla je Simson. Skok cijena plina i električne energije kojima se ne vidi normalizacija u skorije vrijeme izaziva nervozu uoči početka sezone grijanja, ali i udara na poslovanje te obustava dijelova industrije zbog nerentabilnosti proizvodnje, poput proizvođača umjetnih gnojiva.

Zajednička kupovina plina

Povjerenica Simson najavila je da će Europska komisija idućeg tjedna predstaviti paket mjera koje članice mogu provesti u skladu s europskim zakonima da umanje socijalne posljedice rasta cijena. One će uključivati ciljanu podršku korisnicima, izravnu pomoć najugroženijim skupinama, redukciju energetskih poreza te preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze, rekla je Simson.

Hitne mjere ranije su od Europske komisije zatražile Španjolska i Francuska, a na istom kolosijeku je i Bruxelles u kojem su svjesni da bi ignoriranje energetskog udara moglo dovesti u pitanje oporavak Europe nakon Covida 19.

U Bruxellesu se analizira i prijedlog o zajedničkoj kupovini plina kojim bi se spriječilo da članice međusobno budu konkurencija u kupovini energenata, slično kao što je bio slučaj zajedničke nabavke cjepiva protiv Covida 19.

Idućeg tjedna dakle, stižu kratkoročne mjere kojima bi se trebao (barem djelomično) prigušiti cjenovni udar na potrošače. Želi li izbjeći drame u dugom roku, o energentima ovisna Europa morat će ozbiljno promisliti svoju energetsku politiku. Dugoročno, naglašava Simson, nužno je diverzificirati izvore energenata, integrirati tržište, ojačati skladišne kapacitete te ubrzati prijelaz na obnovljive izvore energije. „Najbolji odgovor je brži napredak prema cilju od 65 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine”, rekla je Simson.

Nesretni koloplet

Energenti u Europi u oštroj su uzlaznoj putanji zbog nesretnog kolopleta okolnosti: ubrzanog oporavka svjetskog gospodarstva od korona krize, polupraznih skladišta plina i smanjene isporuke dijelom i zbog povećane potražnje za tim energentom u Aziji, a izgledno je da je burzovna trgovina privukla i špekulante. Budući da nema dostatne vlastite izvore EU je ovisna o prirodnom plinu, a stupanj ovisnosti dodatno je pogoršava tranzicija s ugljena i nuklearne energije.

Ni vrijeme nije pomoglo ove godine; na Sjevernom moru slabija je bila proizvodnja iz vjetroelektrana što je pogodilo Veliku Britaniju, a suša u Brazilu smanjila je kapacitete tamošnjih hidroelektrana, prenosi Wall Street Journal. K tome treba napomenuti bojazan stručnjaka da Rusija smanjenom opskrbom pokušava politički prisiliti Europsku uniju da u rad što prije pusti plinovod Sjeverni tok 2.