Gospodarstvo eurozone i EU-a u cjelini poraslo je u razdoblju od travnja do lipnja za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećano za 0,3 posto, izračunao je Eurostat na temelju sezonski prilagođenih podataka.

Procjene objavljene sredinom kolovoza pokazivale su rast aktivnosti na oba područja za 0,3 posto.

Od kraja 2022. godine europsko gospodarstvo balansira na rubu stagnacije, pokazuju podaci Eurostata.

Početkom lipnja europski statistički ured bio je napomenuo da će do listopada objaviti većinu revidiranih tromjesečnih i godišnjih podataka članica o nacionalnim računima i o bilanci plaćanja, u sklopu usklađenih izmjena referentnih vrijednosti i uključivanja u izračune novih izvora podataka i promjena u metodologiji.

Izmjene pojedinih objedinjenih europskih podataka trebale bi biti “ograničene, ali ipak zamjetne” dok bi izmjene podataka nekih članica trebale biti “izraženije”, istaknuli su statističari.

Poljska na čelu

Najsnažnije je u drugom tromjesečju poraslo poljsko gospodarstvo, za 1,5 posto u odnosu na prva tri mjeseca. Slijede Grčka i Nizozemska s rastom aktivnosti za 1,1 odnosno za jedan posto.

Blizu je i Hrvatska s rastom gospodarske aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja za 0,8 posto prema prethodna tri mjeseca kada je uvećana za jedan posto.

Istu stopu rasta bilježila je u proljetnom tromjesečju i Španjolska.

Najslabije je poraslo rumunjsko i portugalsko gospodarstvo, za 0,1 posto, dok je estonsko stagniralo.

Najsnažniji pad aktivnosti na tromjesečnoj razini zabilježila je Irska, za jedan posto, a u stopu ju prati Latvija, s padom aktivnosti od 0,9 posto. Blizu je i Austrija čiji je BDP smanjen za 0,4 posto.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, smanjeno je u drugom tromjesečju za 0,1 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Stabilan rast na godišnjoj razini

U odnosu na isto lanjsko razdoblje, gospodarstvo eurozone poraslo je u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto, a aktivnost u EU za 0,8 posto, u skladu s procjenama od sredine kolovoza.

U prvom tromjesečju BDP eurozone porastao je za 0,5 posto, a EU-a za 0,7 posto.

Početkom godine gospodarska aktivnost odmaknula se na oba područja od ruba stagnacije iz druge polovine 2023., pokazuju podaci Eurostata. 

Malta na čelu

Najsnažnije je u drugom kvartalu na godišnjoj razini poraslo gospodarstvo Malte, za 4,2 posto, a slijede Poljska i Cipar sa stopama rasta od četiri odnosno od 3,7 posto.

Hrvatski BDP porastao je u drugom kvartalu prema istom lanjskom razdoblju za tri posto. U prvom kvartalu bio je veći za 3,9 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Španjolska je i na godišnjoj razini  gotovo izjednačena s Hrvatskom, uz stopu rasta u drugom tromjesečju od 2,9 posto.

Najskromnije je poraslo luksemburško gospodarstvo, za 0,3 posto.

Njemačko gospodarstvo stagniralo je pak u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Daleko najveći pad aktivnosti u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje zabilježila je Irska, od 4,1 posto.

Slijede Estonija i Finska, s padom gospodarstva od 1,3 odnosno 1,2 posto.