Pobjednica talijanskih parlamentarih izbora, liderica stranke Braća Italije Giorgia Meloni, obećala je “nacionalno buđenje”, no pitanje je
koliko pri tome može probuditi talijansko gospodarstvo opterećeno dugogodišnjim problemima niskog rasta, visokog duga i starenja stanovništva. Tomu se još sada pridružila i izražena inflacija.
‘Probavljena’ pobjeda
Kako navodi Deutsche Welle (DW), financijska tržišta “probavila” su pobjedu desne koalicije bez većih uzbuđenja, što uostalom i nije čudno jer je tako nešto bilo i očekivano. Talijanski dionički indeks MIB čak je dan nakon izbora blago ojačao, dok se pozorno praćena razlika u prinosu između njemačke 10-godišnje obveznice i istovjetne talijanske jedva pomakla s postojećih 230 bodova. Razlika u prinosu služi kao svojevrsni barometar rizika i posljednji je put dramatično skočila na 300 baznih bodova kada je prethodni premijer Mario Draghi u srpnju objavio pad svoje vlade. Antoine Bouvet, analitičar nizozemske banke ING, kaže kako je to znak da su se financijska tržišta “pomirila s mogućnošću da talijansku vladu vodi Giorgia Meloni”. K tome, desna koalicija prikupila je dovoljno glasova za formiranje stabilne većine koja ipak nije dovoljna za promjene ustava. Međutim, Reutersova anketa među ekonomskim analitičarima pokazala je kako je rizik od sukoba unutar tročlane koalicije još uvijek umjeren, ali se “može intenzivirati u srednjem roku”.
Stabilna većina sugerira da sa formiranjem vlade ne bi smjelo biti većih problema, u smislu dugotrajnih i iscrpljujućih pregovora oko podjele “fotelja”, kako je to nerijetko bio slučaj u talijanskoj politici. Unatoč tome, malo je vjerojatno da će se nova vlada formirati do kraja listopada. U tom razdoblju premijer na odlasku Mario Draghi morat će poslati u Bruxelles nacrt proračuna do roka sredinom listopada. A taj prijedlog proračuna vjerojatno će oslikati relativno sumornu sliku trećeg gospodarstva u eurozoni po veličini. Procjene govore da će BDP Italije iduće godine porasti svega 1 posto. U tom slučaju radilo bi se o dramatičnom usporavanju s obzirom da je pandemijski oporavak donio skok od 6,5 posto u 2021. te 3,3 posto u ovoj godini. Agencija za kreditni rejting Fitch smatra da će Italija 2023. uroniti u recesiju s padom BDP-a od 0,7 posto. Slabije gospodarstvo znači da će vlada izgledne premijerke Meloni imati manje fiskalnoga prostora za svoja predizborna obećanja, poput hitne intervencije kako bi se pomoglo kućanstvima i poduzećima suočenima s visokim računima za struju i plin.
U tom kontekstu pitanje je što će biti s najavom smanjenja zaduženosti Italije. Nakon što je pandemija koronavirusa poharala Italiju, vlada je morala intervenirati poticajima kako bi održala na životu gospodarstvo koje je preko noći moralo postati zaključano. Mjere podrške gospodarstvu podigle su javni dug na 159,4 posto vrijednosti gospodarstva što je najviše u povijesti. Višu zaduženost ima samo Grčka. Odlazeći premijer Draghi postavio je Italiju na “kurs” smanjenja zaduženosti, ponajprije zahvaljujući boljem ekonomskom oporavku od očekivanja. Međutim, pred Meloni je sada izazov da taj trend održi, ali u nepovoljnijem okruženju energetske krize.
Uteg mirovina
Samo ove godine Italija je utrošila 66 milijardi eura – 3 posto BDP-a – više od bilo koje druge države EU-a na porezne olakšice i subvencije kućanstvima s nižim prihodima i poduzećima suočenima sa rastom cijena energenata. Ovaj paket mjera istječe u studenom. Ministarstvo financija izračunalo je da bi produženje tih mjera stajalo dodatnih 4,7 milijardi eura. Matteo Salvini, čelnik Lige i glavni koalicijski saveznik Giorgije Meloni, kazao je nakon izbora kako će “energetska kriza biti prvi test nove vlade”. Reforma državnog mirovinskog sustava drugi je, potencijalno skup problem za talijansku vladu. Odredba iz 2011. o privremenom snižavanju dobi za odlazak u mirovinu na 64 godine istječe u prosincu ove godine. Matteo Salvini želi jednostavno ukinuti zakon kako bi spriječio da se dob automatski podigne na 67 godina. K tome, otkako su talijanske mirovine indeksirane za inflaciju, skok rasta cijena prijeti dobrano isprazniti talijansku državnu riznicu ako se mirovine usklade sa inflacijom. Usko povezan s mirovinskim sustavom je problem starenja stanovništva i pad nataliteta, koji iz godine u godinu dodatno povećava pritisak na javne financije. Kao posljedica svega toga, talijanske potrebe za fiannciranjem sve su veće iz godine u godinu. Samo zadržavanje postojećih mjera za ograničavanje rasta cijena energije stajat će 14 milijardi eura tijekom 2023. godine, tvrde talijanski poslovni list Il Sole 24 Ore. Ako se tome pribroji rast mirovina, plaća državnih službenika te ostali troškovi povezani s inflacijom, državi će trebati dodatnih oko 40 milijardi eura, tvrdi taj list. Paolo Grigani, ekonomist Oxford Economicsa, smatra kako će nova vlada teško odoljeti zovu dodatne potrošnje, tim više jer raste pritisak Lige da se ignoriraju zahtjevi Bruxellesa za reformama. “S obzirom da desna koalicija nije naglasila strukturne probleme u predizbornoj kampanji, sumnjam da će implementirati potrebne reforme”, kazao je Reutersu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu