Konferencija o budućnosti Europe je na pola puta. Krajem ove godine pojavile su se prve preporuke usvojene na panelima građana i među njima ima zanimljivih ideja.
Konkretno, panel građanki i građana koji se bavio temama europske demokracije, vrijednostima i pravima, vladavinom prava i sigurnošću usvojio je 39 preporuka. EU bi trebala poticati osnivanje vrtića i igraonica u malim i velikim poduzećima – glasi jedna od preporuka na temu osiguravanja prava i nediskriminacije.
U preporuci broj 18 od 39 stoji “da se u iznimnim slučajevima u cijeloj Europskoj uniji održi referendum o pitanjima koja su izrazito važna za sve europske građane. Europski parlament trebao bi pokrenuti referendum koji bi trebao biti pravno obvezujući”.
Još jedna preporuka koja se tiče teme donošenja odluka u demokratskoj zajednici suverenih država kakva je Europska unija: “Preporučujemo stvaranje multifunkcionalne digitalne platforme na kojoj građani mogu glasovati na internetskim izborima i anketama.
Građani bi trebali moći dati obrazloženje za svoj glas o važnim pitanjima i zakonodavnim prijedlozima koji dolaze iz europskih institucija”.
Jedan od četiri panela građana koji djeluju u sklopu Konferencije o budućnosti Europe predlaže, među svojih 39 preporuka, promjenu naziva institucija Europske unije. Građani očito imaju dojam da su sadašnji nazivi zbunjujući, što i nije daleko od istine, a tko sumnja neka se samo zapita koliko ljudi zaista zna koja je razlika između Vijeća Europske unije i Europskog vijeća. Ili između Europskog vijeća i Vijeća Europe. “Preporučujemo promjenu naziva institucija Europske unije kako bi se pojasnile njihove funkcije. Na primjer, Vijeće Europske unije moglo bi se zvati Senat Europske unije. Europska komisija mogla bi se zvati Izvršna komisija Europske unije”, kaže se u toj preporuci Drugog europskog panela građanki i građana.
U kratkom objašnjenju preporuke se dodaje: “Preporučujemo to jer je građanima trenutačno teško razumjeti uloge i funkcije svake institucije Europske unije. Njihova imena ne odražavaju njihove funkcije. Od građana se ne može očekivati da razlikuju Vijeće Europske unije, Europsko vijeće i Vijeće Europe. Važno je izbjeći preklapanja”. Vijeće Europske unije i Europsko vijeće su institucije EU-a, za razliku od Vijeća Europe, koje je nešto sasvim drugo, nema veze s EU, nego ima sjedište u Strasbourgu i okuplja 47 članica, od Rusije do Portugala.
Hrvatska je u Vijeće Europe primljena 1996., a trenutno je glavna tajnica te organizacije hrvatska diplomatkinja Marija Pejčinović-Burić. Vijeće Europe zaista mnogi ljudi, pa i u medijima, pogrešno povezuju s EU. A koja je razlika između Vijeća EU-a i Europskog vijeća? Oba ta naziva itekako imaju veze s EU, a glavna razlika je u tome što u Vijeću EU države članice predstavljaju resorni ministri i to je mjesto službenog, formalnog donošenja odluka i usvajanja novih zakona Unije, dok u Europskom vijeću države članice Unije predstavljaju šefovi država ili vlada, koji ne donose formalne odluke, ali kao najviša politička razina na svojim summitima usvajaju zaključke koji su političke poruke, smjer i prioriteti po kojima Vijeće EU radi.
Hoće li ta preporuka o smišljanju jasnijih imena biti uvažena? Teško je reći, jer sve su to samo preporuke, koje su ishod dosadašnjih rasprava unutar panela građana, ali i podloge za daljnju, konkretniju raspravu koja tek slijedi. U rasprave se, podsjetimo, mogu uključiti svi građani Europske unije jer to je poanta Konferencije, premda je rad četiriju panela građana (svaki je sastavljen od 200 građana) već poodmakao. Konferencija je započela na Dan Europe, 9. svibnja 2021., i plan je da završi u svibnju 2022. godine. Svi građani mogu se povezati s Konferencijom na višejezičnoj internetskoj platformi https://futureu.europa.eu, gdje se mogu dijeliti ideje, komentirati prijedloge, pogledati sve događaje vezane uz Konferenciju, prijaviti svoj događaj i slično. Ali to o jasnijim nazivima EU institucija je definitivno jedna od ideja. Moguće je, ali sada samo nagađamo, da će se u konačnim zaključcima Konferencije o budućnosti Europe pojaviti neka preporuka uvođenja europskog građanskog odgoja u sve škole u EU. I da će se u sklopu tog obrazovanja o tome što je EU, što znači biti građanin EU-a, bolje učiti mlade generacije o tome koji su nazivi i koja je uloga svake od tih institucija. Ali to još ne znamo. Konačni zaključci Konferencije o budućnosti Europe bit će sročeni najranije u ožujku, što je rok koji se planirao ranije, ali i globalna pandemija i neki drugi čimbenici utječu na to da se možda formiranje zaključaka produži do svibnja, pa da takav konačni rezultat rada Konferencije bude predstavljen na Dan Europe, 9. svibnja.
*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.
