Dok je većina Europe kroz prošli mjesec uvela žestoke restrikcije u populaciji kako bi se usporilo širenje novog koronavirusa, jedna zemlja se ističe po svojoj strategiji. Riječ je dakako o Švedskoj.

Umjesto karantene i mjere socijalnog distanciranja, od vlasti su stigle preporuke i sustav mjera temeljen na povjerenju.

Starijim ljudima je savjetovano da izbjegavaju kontakte sa drugima, a zaposlenima je preporučeno da rade od doma, redovito peru ruke i odgode sva nepotrebna putovanja. Granice i škole za mlađe od 16 godina su otvorene, kao i mnoga poduzeća, restorani i kafići, prenosi RTL.

Reaktiviranje i normalizacija

Strogo je čuvana tajna redosljed otključavanja, ali ovih 20 nameta Vlada namjerava odrezati

Neki takav pristup oštro kritiziraju. Primjerice, 22 utjecajna znanstvenika koji su u švedskim novinama Dagens Nyheter objavili otvoreno pismo, tvrdeći da su švedske javnozdravstvene vlasti potpuno zakazale te su poticali političare da poduzmu strože mjere zaštite.

Istaknuli su kako je stopa smrtnosti u domovima za starije značajno veća u Švedskoj naspram drugih skandinavskih zemalja. Konkretno, 131 smrtni slučaj na milijun ljudi u Švedskoj u usporedbi sa 55 na milijun u Danskoj i 14 na milijun u Finskoj.

Arhitket kontroverzne strategije je švedski epidemiolog Anders Tegnell. Za časopis Nature je govorio o svojim odlukama.

“Mislim da se previše govori o jedinstvenosti našeg pristupa. Kao i druge države, nastojimo izravnati krivulju, odnosno usporiti širenje zaraze koliko je god moguće. U protivnom su zdravstveni sustav i društvo pod rizikom kolapsa. Ovu bolest se ne može zaustaviti, barem dok ne proizvedemo odgovarajuće cjepivo”, rekao je Tegnell i dodao da moramo pronaći dugotrajno rješenje.

Švedska to radi malo drugačije od ostalih.

Jedna preporuka podebljala prodaju

Objavljeno zašto Rusi kupuju sve više soli

“Švedski zakoni o zaraznim bolestima se uglavnom temelje na dobrovoljnoj osnovi, odnosno individualnoj odgovornosti. Jasno je navedeno da građani imaju odgovornost ne širiti zarazu. Prema postojećim zakonima nemamo osnove za zatvaranje gradova. Karantena se može odrediti na manjim područjima poput škola ili hotela, ali ne možemo zatvoriti čitava geografska područja”, poručio je Tegnell.

Kada su u pitanju znanstveni dokazi o učinkovitosti karantene u vidu ovakvih bolesti, Tegnell smatra da za to povijesno gledano nema nikakvih potvrda.

“Po meni je zatvaranje granica apsurdno jer je COVID-19 sada u svakoj europskoj državi. Kao društvo, nastojimo ljude konstantno podsjećati da se pridržavaju mjera zaštite. Ne moramo sve zatvoriti jer bi to bio kontraproduktivno”, poručio je Tegnell.

Cijeli članak pročitajte ovdje.