Čelnici Europske unije spremni su sagledati sve mogućnosti za ograničavanje cijene plina, oko čega već tjednima traju rasprave, a temelj za to je niz zaključaka pripremljenih za sastanak koji će biti održan 20. i 21. listopada, prenosi Reuters.

Pritisak neizvjesnosti

Već tjednima nema pomaka u pozicijama svih 27 članica Europske unije oko toga treba li i na koji način ograničiti cijenu plina, u nastojanju da se ukroti rast cijena energenata uoči dolaska zime u Europu. Cijelu situaciju pogoršava neizvjesnost oko mogućnosti dobave ruskog plina, kriza zbog rastuće cijene življenja i mogućnost ulaska u recesiju.

Cijene plina su vrtloglavo narasle nakon što je Rusija smanjila isporuku plina Europi nakon invazije na Ukrajinu, a EU izrekao Rusima sankcije zbog tog čina. To je dovelo do toga da su mnoge zemlje članice EU počele tražiti ograničavanje najviše cijene plina, ali se ne mogu usuglasiti oko načina na koji bi se to trebalo učiniti.

Neke države, uključujući Njemačku koja je najveći potrošač plina u Europi, i dalje se protive tome. Njihov je stav da bi ograničavanje cijene moglo dovesti do povećane potražnje za plinom ili onemogućiti državama da privuku dobavljače plina s ostalih svjetskih tržišta.

Europska komisija bi u utorak trebala predstaviti paket energetskih mjera za borbu s krizom, uoči sastanka čelnika Europske unije. Nekolicina zemalja koje se zalažu za ograničavanje cijene plina izrazile su zabrinutost da Komisija neće uputiti njihove prijedloge, izjavio jedan diplomat iz EU. “Među zemljama članicama raste nestrpljivost. Zato smo ubacili u višu brzinu i sve o čemu se razgovaralo stavili na stol. To je način da se napravi pritisak na Komisiju da izađe s najkonkretnijim mogućim prijedlozima”, rekao je diplomat.

Najnoviji radni dokument sa zaključcima pokazuje da bi se čelnici mogli dogovoriti o “mogućem privremenom dinamičnom cijenovnom koridoru” za prirodni plin, dok se ne pronađe alternativa. Diplomati kažu da bi se konsenzus mogao dogoditi oko cijene plina koji se koristi kao pogonsko gorivo za generatore u proizvodnji električne energije, poznat kao “Iberijski model”, ali kod nekih je to dovelo do zabrinutosti oko povećanja potražnje za plinom.

Bar jedno rješenje mora ostati

To što su u dokumentu pripremljenom za sastanak na vrhu sakupljeni određeni nacrti zaključaka, ne znači da će se čelnici EU usuglasiti oko ijednog od njih, rekao je diplomat, navodeći da je ideja bila osigurati da nijedno od rješenje ne bude odbačeno prije sastanka. Što se tiče energetske krize, sve je veća potpora među članicama da se osigura zajednička nabava plina kako bi se na taj način smanjila cijena te se počelo razgovarati o novom modelu formiranja cijene električne energije na način da se odvoji od cijene plina, koja trenutačno diktira cijene struje.

Cijene električne energije na europskom tržištu određuju se po cijeni najskupljeg energenta koji se koristi u njezinoj proizvodnji, a to je već mjesecima plin, čije su cijene vrtoglavo porasle nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je do kraja ogolila veliku ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima. No, početkom listopada njemački ministar gospodarstva Robert Habeck požalio se na “astronomske” cijene koje traže “prijateljske” zemlje Njemačke, ponajprije Sjedinjene Države, za opskrbu plinom, umjesto ruske isporuke.

“To je problem”, rekao je ministar, pozivajući Europsku komisiju da “razgovara” s tim zemljama.