Europska unija izradila je prioritetni popis od 47 projekata za rudarenje i preradu ključnih sirovina, koje će lokalne vlasti morati ubrzati kroz postupak izdavanja dozvola u roku od 15 mjeseci ili manje. Kako bi povećala domaću proizvodnju u jeku globalne utrke za ključnim elementima poput litija, kobalta, bakra i rijetkih metala, Europska komisija sastavila je popis rudarskih i prerađivačkih projekata koje želi vidjeti u pogonu do kraja desetljeća, piše Euronews.
Litij neće biti ruski plin
”Ne želimo zamijeniti našu ovisnost o fosilnim gorivima ovisnošću o sirovinama”, izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za industrijsku strategiju, Stéphane Séjourné, novinarima u Bruxellesu. “Kineski litij neće biti ruski plin sutrašnjice”, dodao je.
Francuski povjerenik aludirao je na način na koji je Kremlj koristio svoju dominaciju nad opskrbom prirodnog plina Europi uoči invazije na Ukrajinu te na činjenicu da je Kina vodeći dobavljač mnogih ključnih sirovina, uključujući gotovo sve rijetke metale koje EU uvozi.
Litij – ključna komponenta u baterijama električnih vozila – samo je jedna od 34 sirovine koje je EU identificirala kao ključne za prijelaz s fosilnih goriva na čistu energiju i novu digitalnu ekonomiju. Od toga je polovica proglašena strateški posebno važnima. Popis EU-a, koji se može istražiti putem interaktivne karte, uključuje industrijske projekte za rudarenje ili preradu litija u 13 država članica (Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska, Estonija, Češka, Grčka, Švedska, Finska, Portugal, Poljska i Rumunjska). Prema Zakonu o ključnim sirovinama, koji je EU donio prije godinu dana, države članice obvezale su se da će do kraja desetljeća osigurati 10 posto rudarenja, 40 posto prerade i 25 posto reciklaže ključnih sirovina unutar EU. Komisija tvrdi da će Unija u potpunosti ispuniti te ciljeve u vezi s litijem i kobaltom, ako se predviđeni projekti ostvare. Također, očekuje se ‘značajan napredak’ u preradi grafita, nikla i mangana. Zakon nalaže da države članice pojednostave postupke izdavanja dozvola, pri čemu rudarski projekti moraju biti odobreni u roku od 27 mjeseci, a postrojenja za preradu i reciklažu u roku od 15 mjeseci.
Novoosnovani Odbor za ključne sirovine surađivat će s uključenim tvrtkama kako bi prikupio procijenjenih 22,5 milijardi eura potrebnih kapitalnih ulaganja. Financiranje će se olakšati putem razvojnih banaka. Europska investicijska banka prošlog je tjedna odobrila 2 milijarde eura za stratešku inicijativu ključnih sirovina, koje će biti dostupne već ove godine.
Od 170 projekata koji su se prijavili za status EU strateškog projekta, 46 dolazi izvan EU-a, a odluka o njima bit će donesena u nadolazećim tjednima. Séjourné je priznao da će pri odlučivanju ulogu igrati i politički faktori. Potpredsjednik Komisije odbacio je tvrdnje da su Sjedinjene Države, koji pokazuju interes za ključne sirovine u Grenlandu, Ukrajini i Kanadi, glavni razlog ubrzavanja europske politike sirovina.
”S druge strane, hitnost i brzina koja prije tri ili četiri mjeseca nije postojala sada je prisutna u poslovnim odnosima i geopolitičkim napetostima, što moramo uzeti u obzir”, upozorio je.
Hitnost se osjeća i s druge strane Atlantika. U izvršnoj naredbi prošlog četvrtka, američki predsjednik Donald Trump najavio je ‘hitne mjere za povećanje američke proizvodnje minerala’, koje također uključuju drastično skraćivanje procedura izdavanja dozvola. Osim energetske sigurnosti, SAD sada ovo pitanje tretira i kao obrambeno pitanje.
Međutim, neki promatrači nisu zadovoljni tempom i načinom na koji EU provodi svoju strategiju. Robin Roels, koordinator Koalicije za sirovine EU-a, koja okuplja ekološke nevladine organizacije, upozorio je da Komisija riskira narušavanje povjerenja javnosti zbog ‘netransparentnog’ procesa odabira projekata.
Javni otpor
”Ako EU ozbiljno shvaća pravedan i održiv prijelaz, mora otvoriti ovaj proces stvarnoj kontroli i osigurati da se čuju glasovi lokalnih zajednica”,rekao je Roels. “Unatoč opetovanim zahtjevima, potpuni popis prijavljenih projekata i kriteriji evaluacije i dalje nisu javno dostupni”.
Komisija je svjesna da će javni otpor rudarskim projektima, koji je već blokirao razvoj rudarenja litija u Portugalu i Srbiji, biti prepreka ako EU želi ostvariti ciljeve do 2030. “Proizvodnja u Europi također će značiti politički rad na društvenoj prihvatljivosti ovih projekata”, rekao je Séjourné, naglašavajući važnost predstavljanja nacionalnih i europskih interesa u ovom procesu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu