Gotovo da i ne prođe dan, a da njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) ne ukaže na povećani broj ilegalnih prijelaza kopnenih granica iz smjera Austrije i Češke u Njemačku. Zbog toga su nedavno produljene i kontrole na ovim granicama, a pojačane su i tzv. dubinske kontrole kojima je graničnoj policiji omogućena kontrola i duboko na teritoriju Njemačke, piše Deutsche Welle.

Vrlo često se u tom kontekstu ponovno spominje i Balkanska ruta, a ono što je novo je i spominjanje Srbije kao jednog od krivaca za pojačani dolazak ilegalnih migranata i to iz zemalja koje se do sada nisu nalazile na listi. Tražitelji azila iz zemalja poput Indije i Burundija do sada zbog niskog broja nisu niti ulazili u njemačke statistike.

No, stanovnici ovih, ali i ostalih ukupno 25 zemalja mogu slobodno dolaziti u Srbiju otkuda skok do šengenske zone nije tako nepremostiv kao sa Srednjeg Istoka ili iz Afrike. No i stanovnici Magreba su pojačali pritisak na izbjegličke centre u Njemačkoj koji ionako, pa i zbog preko milijun izbjeglica iz Ukrajine, pucaju po šavovima. “Pojačani pritisak vidimo prije svega kod istočne i srednje sredozemne rute iz Libije i Tunisa”, stoji u odgovoru njemačkog ministarstva unutarnjih poslova na upit DW-a.

Usklađivanje viznog sustava

Austrija, doduše, bilježi porast zahtjeva za azilom građana zemalja poput Indije, no i letimični pogled na statistike tražitelja azila u Njemačkoj za rujan ove godine pokazuje da se niti jedna od tih zemalja (Indija, Tunis, Burundi itd. ) ne nalazi među zemljama iz kojih dolazi najveći broj azilanata. U statistikama se čak ponovno pojavljuju Sjeverna Makedonija i Moldavija, no spornih zemalja sa srbijanskog bezviznog popisa nema.

upozorenje

Šef BMW poslao zabrinjavajuće upozorenje: S tržišta bi mogli u potpunosti nestati ‘jeftini automobili’

Ali usklađivanja viznog režima Srbije s onim Europske unije i dalje ostaje jedna od glavnih tema u odnosima Njemačke i Srbije. Ministarstvo vanjskih poslova je na upit DW-a priopćilo kako se vizni režim tematizirao tijekom više susreta njemačkih i srpskih političara. “Posljednji put je vizni režim bio tema bilateralnih razgovora prilikom posjeta povjerenika vlade za Zapadni Balkan Manuela Sarrazina Beogradu sredinom rujna. Ali i drugi članovi njemačke vlade su se dotakli ove teme u kontaktima sa Srbijom”, rečeno je iz ministarstva za DW.

Ne do kraja godine nego odmah

Kako je glasnogovornik njemačkog MUP-a Maximillian Kall rekao u srijedu, dan uoči konferencije ministara u Berlinu, teme na ministarskom sastanku uoči Summita o Zapadnom Balkanu su više-manje očekivane: neregularna migracija na zapadnom Balkanu, korupcija i kriminal i, o ovome se u posljednje vrijeme nije pretjerano govorilo, odnos prema osobama koje se na Zapadni Balkan vraćaju s “područja koja su pod nadzorom džihadista”.

Na sastanku se predviđeni i zajednički zaključci, a što se tiče Srbije Kall je ponovio zahtjev njemačke ministrice Faeser od prošlog tjedna uoči sastanka ministra unutarnjih poslova Europske unije u Luksemburgu kako se od svih kandidata za članstvo u EU očekuje da usklade svoje vizne politike sa standardima u Europskoj uniji.

Određeni signali iz Srbije da bi se to moglo dogoditi su već došli, moglo se čuti na konferenciji za tisak, ali Njemačkoj i EU to očito, s obzirom na preko 400 ilegalnih prelaska njemačko-austrijske i njemačko-češke granice, ide presporo. “Srbija je obećala da će uskladiti svoju viznu politiku s onom Unije do kraja godina, ali nama je važno da se to dogodi vrlo brzo”, naglasio je Kall dajući time do znanja kako očekuje od Beograda da uvede vize za 25 zemalja puno prije kraja godine. Možda već na predstojećem summitu 3. studenoga.

Hrana, EU i mi

Hrana će trajno biti skuplja, a borit ćemo se s jeftinom izvaneuropskom ponudom

No s obzirom na agresivnu reakciju srpskog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina, koji je nekidan na rubu konferencije Interpola u Delhiju Europsku uniju nazvao “licemjernom i lažljivom”, trenutni je dojam kako Beograd nije nimalo zadovoljan ovakvim pritiskom. “Ako je problem Europske unije što je u Europsku uniju preko Srbije došlo nešto oko 500 građana Burundija, onda je vjerojatno još veći problem nekoliko milijuna ljudi koji su došli iz Sirije i Afganistana”, rekao je Vulin te je nakon toga zaključio kako Srbija nije odgovorna ni za stanje u ovom zemljama niti za ostala krizna područja poput Magreba.

Otvoreno pitanje push-backova

No kada se govori o Balkanskoj ruti, u Berlinu na ministarskoj konferenciji je nazočna još jedna zemlja koja se nalazi uzduž ove imaginarne trase. Hrvatski ministar unutarnjih poslova je prije nekoliko dana boravio u Berlinu i, iako se rezultati tih razgovora ne daju u javnost, zasigurno je bilo riječi i o praksi tzv. “push-backa” koju navodno primjenjuje hrvatska policija pri kontroli granice s Bosnom i Hercegovinom.

Nakon što je na upit DW-a odbilo komentirati je li ponašanje Hrvatske po ovom pitanju prepreka ulasku Hrvatske u šengenski prostor, njemačko ministarstvo unutarnjih poslova je na temu push-backova dalo uopćen odgovor: “Hrvatska provodi mjere zaštite svojih granica i to u vlastitoj odgovornosti. Mi općenito polazimo od toga da zemlje članice Europske unije poštuju međunarodno pravo i na svojim granicama. Kod sumnje u moguće prekršaje, njemačka vlada se zauzima za brzo i transparentno rasvjetljavanje”, stoji u odgovoru.