Pregovori o novom budžetu Unije od 2021., o kojem ovisi i oporavak zemlja pogođenih pandemijom, a na njega računa i Hrvatska, došli su u slijepu ulicu. Razgovori na relaciji Njemačke, koja predsjeda Vijećem EU-a, i Europskog parlamenta, koji mora potvrditi dogovor s kraja srpnja, prekinuti u u četvrtak ubrzo nakon što su dvije strane sjele za stol. Premda se pregovori o budžetu “teškom” 1,8 bilijuna eura u narednom sedmogodišnjem razdoblju nastavljaju u srijedu, raste zabrinutost oko uspješnog postizanja dogovora.

Na površinu su ponovno isplivale fundamentalne razlike tzv. štedljivih zemalja i onih koji traže više novca, a tenzije rastu s drugim valom jačanja COVID-a 19. Članovi parlamenta traže dodatnih 39 milijardi eura povrh inicijalnog dogovora za 15 EU programa, poput istraživačkog Horizona te Erasmusa za studentske razmjene.

Berlin ne popušta

Stav Njemačke, koja je preuzela predsjedanje Vijećem EU-a od Hrvatske u drugoj polovini godine, jasan je: dogovor lidera na maratonskom summitu u srpnju nije moguće mijenjati jer (unatoč izlasku Velike Britanije) iznos od 1,8 bilijuna eura predstavlja najveći proračun u povijesti.

“Čekamo da Vijeće unaprijedi pregovarački mandat i naposljetku izađe s prijedlogom koji će uzeti u obzir ključni zahtjev parlamenta da se poboljša vodećih 15 EU programa, za dobrobit građana”, prenosi EU Observer riječi neimenovanog člana pregovaračke skupine EP-a. Dosad je, dodaje, napredak postignut na “ustupcima s obje strane” oko novih prihoda (riječ je o novim porezima) te parlamentarnom nadzoru fonda za oporavak. Ali Vijeće pod predsjedavanjem Njemačke odbija podignuti plafon potrošnje u novom višegodišnjem proračunu. Dosad je probijen rok – kraj rujna – koji si je (neformalno) zadala Njemačka za dogovor, dok je Parlament za to označio kraj listopada. Proračun su ispregovarale Vlade država članica bez direktne uključenosti Europskog parlamenta, no to zakonodavno tijelo Unije mora ga odobriti. Njemački ambasador pri EU Michael Class u pismu članova EP-a istaknuo je da su “zemlje članice izrazito nevoljke razmatraju daljnja povećanja volumena povrh povijesnog dogovora u srpnju”, prenosi EU Observer. To bi zahtijevalo novi sastanak EU lidera i dovelo u opasnost cjelokupni dogovor. Ipak, “povećanje za gornju jednoznamenkastu brojku (u milijardama eura, op.a.) moglo bi biti moguće”, poručio je Class. Osim iznosa, kamen spoticanja je i klauzula o nepoštivanju vladavine prava koju EP želi uvesti kao uvjet za suspenziju povlačenja novca za one članice koje bi ju kršile. Je li prekidanje pregovora “pokazivanje mišića” ili kulminacija višetjednog prepucavanja koje višegodišnji proračun, i u Hrvatskoj predstavljen spasonosnim, dovodi u pitanje?

“Kompromis tzv. štedljivih zemalja i ostalih već je u srpnju bio nategnut, ovo je faktički ponovno otvaranje iste rasprave, no sada su rokovi kratki, bar po pitanju predujmova. Indikativno je da Njemačka, kao najsnažnija članica na čelu Vijeća, nije uspjela postići kompromis”, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Spremnost štedljivih država da pristanu na povećanje proračuna za oko 9 milijardi eura je vrlo malo u odnosu na traženi iznos, dodaje.

“Prekid pregovora nije dobra vijest s obzirom na vrijeme. Novac je na dugom štapu, a bit će još na dužem s obzirom na to da skadinavske zemlje drže situaciju s COVID-om 19 pod kontrolom, za razliku od južnih zemalja poput Španjolske i Francuske”, kaže.

Na sjeveru se ‘lakše diše’

Smatra da se, za razliku od juga, sjeveru Europe ne žuri zbog objektivno bolje epidemiološke situacije.

“Pandemija djeluje u smjeru zaoštravanja situacije. Brojevi su takvi da će sve završiti u konačnici na kvaliteti zdravstvenog sustava i BDP-u po glavi stanovnika, kao i socijalnom kapitalu koji reflektira pridržavanje epidemioloških mjera i povjerenje u institucije”, smatra Lovrinčević. I Hrvatska, u kojoj epidemija izmiče kontroli, u klubu je južnih zemalja koja, nakon rekordnog pada gospodarstva u drugom kvartalu preko 15 posto, nema vremena u izobilju jer ozbiljno računa s europskim novcem kao polugom oporavka. S padom BDP-a koji bi se do kraja godine trebao zaustaviti ispod 10 posto, projiciranih 5-6 posto rasta u 2021. bitno ovise o novom proračunu Unije. “ U značajnijim iznosima sredstva bi ionako trebala početi pristizati tek od druge polovice iduće godine, no Hrvatska je u teškoj poziciji jer se dosta računa na predujmove, no puno toga, od planova investitora do rejtinga, ovise o očekivanom dogovoru.”, zaključuje naš sugovornik.