Europski parlament usvojio je nova pravila za povećanje uštede energije koja bi trebala pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i povećanju energetske sigurnosti. Direktivom o energetskoj učinkovitosti utvrdili su se novi ciljevi uštede do 2030. godine.

Države članice morat će do 2030. zajednički osigurati smanjenje potrošnje energije od najmanje 11,7 posto na razini EU (u usporedbi s predviđanjima referentnog scenarija iz 2020.). To će nadgledati snažan mehanizam praćenja i provedbe kako bi se osiguralo da države članice ostvare svoje nacionalne doprinose tom obvezujućem cilju EU.

Do 2030. godine države članice moraju uštedjeti godišnje u prosjeku 1,5 posto. Godišnja ušteda energije započet će s 1,3 posto u razdoblju do kraja 2025. i postupno će dosegnuti 1,9 posto u posljednjem razdoblju do kraja 2030. godine.

Ciljevi uštede trebali bi se ostvariti lokalnim, regionalnim i nacionalnim mjerama u različitim sektorima, npr. u javnoj upravi, zgradama, poduzećima, podatkovnim centrima itd. Zastupnici su ustrajali na tome da se programom posebno obuhvati javni sektor, koji bi svake godine morao smanjiti krajnju potrošnju energije za 1,9 posto.

Energetska neovisnost
Države članice također bi trebale osigurati da se najmanje tri posto javnih zgrada svake godine obnovi u zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije ili zgrade s nultim emisijama. Direktivom se utvrđuju i novi zahtjevi za učinkovite sustave centraliziranoga grijanja. Izvjestitelj Niels Fuglsang (S&D, Danska) istaknuo je da energetska kriza nije gotova.

“Nema garancije da će nadolazeće zime biti blage kao ova posljednja. U sljedećih sedam godina moramo uvesti potrebne strukturne promjene. Vrlo sam sretan što smo uspjeli nagovoriti države članice da prihvate daleko ambicioznije ciljeve energetske učinkovitosti. To je ključno kako u budućnosti više ne bismo ovisili o ruskoj energiji i kako bismo mogli ispuniti naše klimatske ciljeve. Glasanje u Parlamentu je velika pobjeda. To ne samo da je dobro za našu klimu, već je i loše za Putina”, istaknuo je Fuglsang. Parlament je zakon usvojio s 471 glasom za, 147 protiv i 17 suzdržanih, a prije nego što stupi na snagu mora ga potvrditi i Vijeće ministara.

Posljednje tri godine obilježene su mnogim neizvjesnostima i kolebanjima kada je u pitanju energija. Nakon karantena povezanih s koronom te restriktivnih mjera 2020. godine, mnoge zemlje EU doživjele su oporavak gospodarske aktivnosti u 2021. Međutim, cijene prirodnog plina naglo su porasle u drugoj polovici 2021., a pokazalo se da je 2022. godina bila još izazovnija, budući da su sankcije na uvoz iz Rusije, poremećaji u opskrbi prirodnim plinom i zabrinutost u vezi s potencijalnom nestašicom, utjecali na tržište i doveli do skokova cijena prirodnog plina.

Sve to u kombinaciji s manjom proizvodnjom nuklearnih elektrana značajno je utjecalo na europsko tržište električne energije, gdje su cijene također skočile. Preliminarni podaci za 2022. pokazuju da je, nakon što je 2021. povećana ponuda svih proizvoda (ugljen, prirodni plin, naftni derivati i nuklearna energija), u 2022. došlo do oštrog pada za nuklearke i prirodni plin, dok su ugljen i naftni proizvodi nastavili rasti.

Uzlet fosilnih goriva
Kameni ugljen bio je gotovo na istoj razini kao 2021., pokazujući tek vrlo blagi pad. Preliminarni podaci za 2022. pokazuju da se bruto proizvodnja električne energije u EU smanjila za 3 posto u usporedbi s 2021. Kada se gleda prosjek 2017.-2019., došlo je do još jasnijeg pada od 3,9 posto.

Nakon što su obnovljivi izvori energije premašili fosilna goriva u proizvodnji električne energije u 2020. godini, fosilna goriva su se oporavila i bila vodeći izvor električne energije u 2022. drugu godinu zaredom. Fosilna goriva proizvela su 1,11 milijuna gigavat-sati (GWh) u 2022., što je 3,3 posto više u usporedbi s 2021., dok su obnovljivi izvori energije proizveli 1,08 milijuna GWh (+0,1%).

Proizvodnja električne energije iz određenih krutih fosilnih goriva nastavila se povećavati u 2022. godini. Što se tiče obnovljivih izvora energije, preliminarni podaci za 2022. pokazuju najveći porast električne energije proizvedene iz solarne fotonaponske energije (+29,3%) i vjetra (+8,9%). S druge strane, proizvodnja električne energije iz hidro (-17,7%) i krutih biogoriva (-7,4%) smanjila se u istom referentnom razdoblju.

Zbog ovih različitih trendova proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora ostala je relativno stabilna u usporedbi s 2021. U usporedbi s 2021. proizvodnja nuklearnih elektrana pala je za 16,7 posto na 609 tisuća GWh, au usporedbi s prosjekom 2017.-2019. smanjena je za 20,1 posto