Živimo u nepredvidivom vremenu u kojem su dobri međususjedski odnosi ključni, unisoni su bili predsjednici Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Borut Pahor, otvarajući gospodarski forum koji je, koji se pod nazivom “Business Meets Politics – Energetika danas i sutra” jučer organizirao SLO CRO Poslovni klub, koji okuplja 50 hrvatskih i slovenskih gospodarstvenika.

Iz govora oba predsjednika, ali i gospodarstvenika koji su sudjelovali u raspravi, a riječ je o najvažnijim tvrtkama iz energetskog sektora, od izuzetne su važnosti promišljena i tehnološki napredna ulaganja u energetsku tranziciju. Pahor ističe da je slovensko gospodarstvo sada zdravo i nije zaduženo, kao u vrijeme prošle krize kada je on bio premijer, a Milanović ističe i kako će energetska tranzicija trajati desetljećima, te da će nafta i plin još dugo ostati s nama.

U krizu u koju je, kako je to simbolično opisao Milanović, Europa ušla nakon što se dugo praćkala u iluziji da će se osnovati energetsko tržište, u Sloveniji nisu zadovoljni svojim kapacitetima.

Nismo bili pripremljeni

Predsjednik Uprave Gen Energije Dejan Paravan zabrinut je velikom ovisnošću Slovenije, koja je u slučaju nafte i plina 100-postotna, dok uvozi oko 30 posto električne energije, a u vrijeme remonta Nuklearne elektrane Krško i 80 posto.

”Ušli smo u krizu nepripremljeni”, ističe Paravan. Stoga je ulaganje u novi blok NEK zadovoljavajuće rješenje za obje strane. Dozvole za gradnju novog bloka upravo su pred ishođenjem, a njome bi, kada zaživi, opskrba Hrvatske sa sadašnjih 15 posto ukupne potrošnje, prema procjeni člana uprave NEK Saše Medakovića, pokrila 30 posto hrvatskih potreba. Osim na nuklearki, važan projekt na kojemu dvije zemlje imaju dobru suradnju je SINCRO.GRID, kojim je unapređena prijenosna mreža.

”To da imamo stabilnu proizvodnju i opskrbu energijom je ključno, a prošle godine bili smo blizu tako zastrašujuće riječi blackout. To je bilo i neko crveno svjetlo koje se upalilo, jer mi dobro znamo da su naše mreže ustvari vrlo dobro napravljene i dugo nismo imali blackout”, kazao je Aleš Prešern, direktor Siemens JI Europe, te ilustrirao takav problem procjenom kolega u Austriji, da bi jedan dan blackouta cijele zemlje njihovo gospodarstvo stajao 1 milijardu eura. Te brojke, kaže, sve nas čine svjesnima potrebe da se nešto učini. On napominje i da će Europa energetski još duže ostati ovisna o uvozu, te da već sada treba biti spreman i za nove okolnosti. Može se, kaže, očekivati da određene zemlje s više sunca i većom financijskom moći poput Saudijske Arabije intenzivno usmjere ka gradnji solarnih elektrana i proizvodnju vodika, te da će u idućem razdoblju, za desetak godina, situacija biti kao sada s naftom i plinom. Važnost sve više dobiva i povezivanje, pa navodi primjere poput Britanije i gradnje solarnih elektrana u Maroku, kojima bi potom “uvozila” sunce.

Gdje je rješenje?

Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe i potpredsjednik SLO-CRO Poslovnog kluba, složio se da je Europa previše vjerovala u jeftini ruski plin, te da se sada došlo u situaciju da se ubrzano traži alternativne pravce. Rješenja su vodik i nuklearna energija, te solarni paneli. Suradnju Slovenije i Hrvatske oko drugog bloka nuklearke pozdravlja, a za vodik kaže kako ima određenih tehničkih problema, no i da tehnologija na današnjoj razini to može riješiti, te je po njemu važnije pitanje cijene za uvođenje vodika u sustav. Solarni paneli, pak, najjednostavnije su rješenje i mogu ga, po principu implementirati svi građani na krovovima kuća i poduzetnici.

”Bitno je da država bude jeftinija, a mi poduzetnici smo žilavi i ne trebamo njezinu pomoć, država treba našu pomoć”, zaključio je na kraju Roglić.