Prema rezultatima najnovije globalne Ankete ekonomskih stručnjaka (EES) koju kvartalno provode njemački Ifo Institut i švicarski Institut za ekonomsku politiku i u kojoj je sudjelovalo više od 1400 ekonomista, u većem dijelu Europe i Južne Amerike već neko vrijeme bilježi se trend negativnog vrednovanja političke situacije.

Prate i Hrvatsku
Ocjene ekonomske situacije i politike u Europi u drugom su kvartalu blago pogoršane, pri čemu su stručnjaci iz južne Europe, skupini zemalja u okviru koje se prati i Hrvatska, u anketi provedenoj tijekom lipnja i srpnja bili najkritičniji i u političkoj i ekonomskoj dimenziji stanja.

I u istočnoj Europi percepcija nije bitno bolja (-11 na skali od 100 do -100). Ispitanici u zapadnoj Europi ekonomsku politiku ocjenjuju nešto bolje, ali samo u sjevernoj Europi ocjene su u zoni “plusa”. Prema toj Anketi, za Hrvatsku su ocjene anketiranih ekonomista manje kritične od prosjeka skupine.

Niklas Potrafke, istraživač Ifo-a, apostrofirao je neka od zapažanja sudionika ankete u vezi s negativnim prosudbama. U Italiji, Španjolskoj i Portugalu to je, primjerice, značajna zabrinutost oko provedbe fonda za oporavak i otpornost u okviru NextGenerationEU.

“Neki stručnjaci vjeruju da se novac ulaže u pogrešne projekte”, kaže Potrafke, podsjećajući kako je ovo četvrti krug istraživanja u kojem stručnjaci vide pogoršanje situacije ekonomske politike u južnoj Europi u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

U toj skupini jedino se u Grčkoj situacija ocjenjuje boljom nego u prethodnom kvartalu. U Grčkoj je reizbor premijera Mitsotakisa imao vrlo pozitivan utjecaj na procjene stručnjaka, navodi taj ekonomist.

Vezano uz primjedbe stručnjaka oko provedne nacionalnih planova oporavka i otpornosti, odnosno učinkovitost upravljanja, zanimljivo je primijetiti da su zemlje u kojima ekonomisti apostrofiraju to pitanje zapravo među onima koje prednjače isplatama.

Španjolska je jedina kojoj je dosad isplaćena i treća tranša (6 milijardi eura). Italiji i Portugalu iz Mehanizma za oporavak i otpornost dosad su isplaćene dvije kombinirane tranše (tzv. bespovratna sredstva i zajmovi).

Hrvatska je također u krugu zemalja koje su dosad ishodile isplatu dviju tranši (plus predfinanciranje), a takvih je zasad ukupno samo pet, s tim da je prije mjesec dana Vlada Bruxellesu uputila i zahtjev za trećim obrokom od 700 milijuna eura “grantova”. Inače, jednu tranšu povuklo je 11 zemalja, a nekoliko ih je ostalo samo na predfinanciranju.

Modificiranje planova
Prema podacima Europske komisije, mnoge zemlje EU u novije vrijeme modificiraju svoje planove, što zbog ishođenja suglasnosti za svaki korak ipak usporava provedbu.

Kako objašnjavaju u Ifo institutu, dio objašnjenja za pogoršanje ocjena ekonomskog i političkog stanja u 10 zemalja iz skupine južne Europe (u kojoj se prate i četiri zemlje koje nisu u EU; Sjeverna Makedonija, BiH, Srbija i Albanija) su i izbori koji slijede u nekima od njih i koji utječu na političku stabilnost.