Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) signalizirali su novo osjetno povećanje kamatnih stopa u eurozoni u rujnu, u uvjetima kontinuirano visoke inflacije i naznaka gubitka povjerenja javnosti u središnje banke.

ECB je na sjednici u srpnju podigao ključne kamatne stope za pola postotnog boda, a slično ili čak i veće povećanje očekuje se i sjednici zakazanoj za 8. rujna, primjećuje Reuters.

Teška vremena

Dolar je upravo postao jači od eura! Vrijednost europske valute na najnižoj razini u 20 godina

Članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau i njegov latvijski kolega Martins Kazaks založili su se krajem prošlog tjedna za oštre ili značajne poteze.

“I vjerojatnost i cijena ukorjenjivanja aktualne visoke inflacije u očekivanjima neugodno su visoki”, kazala je Schnabel na neformalnom skupu bankara i financijskih dužnosnika u američkom Jackson Holeu.

“U takvom okruženju središnje banke moraju vući snažne poteze”, smatra Schnabel.

Latvijski guverner smatra da bi ECB trebao razmotriti podizanje kamatnih stopa za pola i za tri četvrtine postotnog boda.

“Gledano iz sadašnje perspektive, trebale bi biti podignute za najmanje 50 baznih bodova”, rekao je Martins Kazaks.

Upozorio je i na prijetnju recesije.

“Uz visoku inflaciju kakvu imamo, teško će se izbjeći recesija, rizik je značajan i tehnička recesija vrlo je vjerojatna”, kazao je Kazaks.

ECB nižim kamatnim stopama podupire gospodarstvo. Trenutno su još uvijek daleko od neutralne razine, koja prema procjenama ekonomista iznosi oko 1,5 posto.

U srpnju središnja monetarna institucija eurozone podigla je kamatnu stopu na depozite banaka na nula posto. Kamatna stopa za prekonoćne pozajmice bankama podignuta je na 0,75 posto, a ona za refinanciranje banaka na 0,5 posto.

Villeroy smatra da bi neutralna razina kamatnih stopa trebala biti dosegnuta prije kraja godine, dok je Kazaks mišljenja da bi je trebale dosegnuti u prvom tromjesečju iduće godine.

“Po mom mišljenju, mogli bismo prije kraja godine dostići (neutralne stope), nakon još jednog značajnog poteza u rujnu”, rekao je Villeroy.

Schnabel je također upozorila da bi inflacijska očekivanja mogla premašiti ciljanu razinu u srednjoročnom razdoblju od dva posto. Naglasila je i da javnost počinje gubiti povjerenje u središnje banke, prema ispitivanjima javnog mnijenja.

U intervjuu sredinom kolovoza istaknula je i mogućnost recesije u eurozoni.

“Postoje snažne naznake da će rast usporiti i ne bih isključila mogućnost ulaska u tehničku recesiju, osobito ako opskrba energijom iz Rusije bude dodatno smanjena”, rekla je Schnabel.

“Pojačani su rizici koji bi mogli zakočiti gospodarski rast, zbog novih šokova u opskrbi, koje je izazvala suša i nizak vodostaj u velikim rijekama. Čini se da je, među većim zemljama eurozone, najteže pogođena Njemačka”, kazala je.

Recesija bi ublažila cjenovne pritiske, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da se inflacija vrati na ciljanu razinu, upozorila je.

Čak i ako uđemo u recesiju, malo je vjerojatno da će se inflatorni pritisci smanjiti sami od sebe, zaključila je tada Schnabel.