Manje od godinu dana prije europskih izbora, slika koju crta predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom posljednjem govoru o stanju Unije u aktualnom mandatu slika je uspješne Europe, rođene geopolitičke unije koja treba nastaviti proširenjem odgovarajući na “povijesni poziv”, čak i ne čekajući promjene temeljnih ugovora.

Na gospodarskom planu čelnica Europske komisije adresira tri glavna problema u idućoj godini; nedostatak radne snage, inflaciju i pretjeranu birokraciju te najavljuje obračun s jeftinim kineskim električnim automobilima.

Na gorući problem inflacije i brutalnog rušenja životnog standarda koje jača (ekstremno) desne političke opcije diljem Europe, von der Leyen se tek ovlaš osvrnula.

“Christine Lagarde i Europska središnja banka ulažu velike napore da bi inflaciju održali pod kontrolom. Znamo da je za povratak na srednjoročni cilj ECB-a potrebno vremena”, ustvrdila je. Rast cijena u kolovozu u eurozoni dosegnuo je 5,3 posto (u Hrvatskoj je inflacija ubrzala na 8,5 posto).

Za divljanje cijena prstom je uprla na “Putinovo namjerno korištenje plinom kao oružjem” pohvalivši se da je zbog objedinjene potražnje za energijom cijena plina sada 35 eura po megavatsatu. (Isti model sada želi pokušati primijeniti i na ostala područja, poput kritičnih sirovina i čistog vodika).

Brzinsko klizanje preko teme inflacije treba gledati u predizbornim okolnostima. Brojke s terena ukazuju na klizanje prema stagflaciji; cijene rastu, a BDP-a korigira se prema dolje i sve se više postavlja pitanje je li ‘soft-landing’, rezanje ugrađenih inflatornih očekivanja bez snažnijeg dizanja kamatnih stopa i šoka recesije, više moguć. Za politiku je to tabu tema 300 dana prije europskih izbora.

Briselski hodnici, inače, vrve spekulacijama hoće li se von der Leyen ponovno kandidirati za čelnu poziciju Europske komisije. Za razliku od prethodnika Jean-Claude Junckera, koji je jasno otklonio takvu mogućnost, von der Leyen je rekla da još nije odlučila. Izazovi europskog gospodarstva bit će osigurati bolji pristup tržištu rada, poglavito mladima i ženama, te olakšati poslovanje tvrtkama.

U borbi protiv administracije malih poduzeća, koja za to nemaju kapaciteta, najavljuje prijedloge za smanjenje obveze izvješćivanja za četvrtinu. Do kraja godine imenovat će izaslanika EU-a za malo i srednje poduzetništvo koji će odgovarati izravno von der Leyen.

Govoreći o konkurentnosti, utrci u kojoj Europa bez vlastitih izvora energije, ključnih sirovina i sve starijim stanovništvom ubrzano zaostaje za SAD-om i Kinom, rekla je da “moramo naći načina kako da ostanemo konkurentni”.

Bivši čelnik ECB-a Mario Draghi, “jedan od najvećih ekonomskih autoriteta”, dobio je zadatak pripremiti izvješće o budućnosti europske konkurentnosti jer će Europa “učiniti sve što je u njezinoj moći” da je zadrži, nimalo suptilno aludirajući na ono famozno Dragijevo “whatever it takes” za spas eura 2012. godine.

Nismo zaboravili na nepoštene trgovačke prakse Kine, istaknula je Von der Leyen/G. Kovačić/PIXSELL

Snažan rast čistog čelika
U nekoliko navrata čelnica Komisije obrušila se Kinu, od trgovačkih praksi, subvencija, do ograničenja izvoza metala. “Natjecanje je dobro samo ako je pošteno. Našim poduzećima je prečesto onemogućen pristup stranim tržištima ili su žrtve predatorskih praksi.

Često cijenom ne mogu konkurirati drugim ponuđačima koji dobivaju izdašne državne subvencije. Nismo zaboravili kako su nepoštene trgovačke prakse Kine utjecale na naš sektor solarne energije”, rekla je Von der Leyen i najavila da “EK pokreće antisubvencijski ispitni postupak za električna vozila iz Kine”.

“Europa je otvorena za tržišno natjecanje. Ne za utrku prema dnu. Ali je jednako važno biti otvoren za komunikaciju i dijalog s Kinom”, rekla je. Za razliku od Kine, američke protekcionističke politike koje su kulminirale nezabilježenim fiskalnim paketima kojima je cilj privlačenje inovativnih industrija u SAD, zbog kojih u Europi vlada panika od egzodusa kompanija od prošlog ljeta, nisu spomenute.

Kao posebno postignuće u mandatu Komisije, Von der Leyen ističe Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu uz naglasak na nužne “minimalne globalne standarde za sigurnu i etičnu uporabu umjetne inteligencije”. U narednoj godini do izbora na stolu će biti ‘zelene’ teme i provedba europskog Zelenog plana iz 2019. od kojeg se neće odustati.

“Europski zeleni plan rođen je iz potrebe da se zaštiti naš planet. U posljednjih pet godina broj tvornica čistog čelika u Uniji porastao je s nijedne na 38. Sada privlačimo više ulaganja u čisti vodik nego SAD i Kina zajedno”, rekla je. Komisija će predložiti europski paket za energiju vjetra usmjeren na pomoć sektoru dok se tvrtke za obnovljive izvore energije bore s inflacijom.

“Još ćemo ubrzati izdavanje dozvola. Poboljšat ćemo dražbene sustave diljem EU-a. Usredotočit ćemo se na vještine, pristup financiranju i stabilne opskrbne lance. Naša ambicija je kristalno jasna: naši sektori čistih tehnologija moraju imati europsku budućnost”, rekla je.

Pedeset milijardi za Ukrajinu
Govoreći o Ukrajini, Von der Leyen neuvijeno poručuje da Unija ostaje solidarna s tom ratom pogođenom zemljom. Članice su dosad osigurale privremenu zaštitu za otprilike četiri milijuna osoba, od čega za petinu ukrajinske djece, a Komisija će predložiti produljenje privremene zaštite za Ukrajince u Uniji.

Uz isplaćenih 12 milijardi eura za plaće i mirovine uz zadržavanje osnovnih javnih usluga, EU će 2023. osigurati paket od 18 milijardi eura povoljnih zajmova. U iduće četiri godine predlaže se dodatnih 50 milijardi eura za ulaganja i reforme. “Budućnost Ukrajine je u našoj Uniji”, izjavila je von der Leyen u Strasbourgu, rekavši da na nastavka proširenja “ne smijemo čekati izmjenu Ugovora”.

Osim Ukrajine, blok 27 mora se više angažirati prema afričkim zemljama u kojima Rusija ide na izazivanje kaos. “Moramo pokazati isto jedinstvo prema Africi kao što smo pokazali za Ukrajinu. Moramo se usredotočiti na suradnju s legitimnim vladama i regionalnim organizacijama”, rekla je.