Kako bi ispunila obvezu postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine, Europska unija je poseban fokus stavila na strategiju za vodik, ističući ga kao važan energent budućnosti. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je znatno povećati tržište vodika u EU-u te ono treba postati konkurentno i likvidno tržište koje privlači ulaganja. To će uključivati i integraciju energetskih sustava, sektorsku integraciju i elektrifikaciju kako bi se postigla veća energetska učinkovitost.

U strategiji za vodik za klimatski neutralnu Europu u kojoj je vodik istaknut kao jedna od ključnih poluga za uspješnu energetsku tranziciju i Europsku strategiju za integraciju energetskih sustava, navedene su jasne smjernice za suradnju s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, industrijom, znanstvenim institucijama i civilnim društvom kroz Europski savez za čisti vodik.

Prema EU strategiji za vodik, u prvom razdoblju od 2020. do 2024. godine, strateški cilj je omogućiti instaliranje od najmanje 6 GW elektrolizatora s proizvodnjom do milijun tona obnovljivog vodika (današnji kapacitet instaliranih elektrolizatora u EU-u je oko 1 GW). U drugoj fazi, u razdoblju od 2025. do 2030. godine, vodik bi trebao postati sastavni dio integriranog energetskog sustava uz strateški cilj instalacije elektrolizatora kapaciteta najmanje 40 GW za proizvodnju do 10 milijuna tona obnovljivog vodika.

U ovoj fazi očekuje se postupna regulacija cijene obnovljivog vodika do mjere da postane cjenovno konkurentan drugim oblicima proizvodnje vodika. Obnovljivi vodik igrat će značajnu ulogu u uravnoteženju elektroenergetskog sustava temeljenog na OIE pružajući potrebnu fleksibilnost. Također, vodik će se koristiti u prometu, kao i za svakodnevnu ili sezonsku pohranu povećavajući tako sigurnost opskrbe u srednjoročnom razdoblju. U trećoj fazi, u razdoblju od 2031. do 2050. godine, planiran je širi razmjer primjene tehnologije obnovljivog vodika u različitim sektorima.

Na sjednici Vlade održanoj sredinom ožujka usvojen je Nacrt prijedloga hrvatske strategije za vodik do 2050. godine. U njoj se naglašava prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju te je usklađena s ciljevima Europske strategije za vodik, kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030.

Ona obuhvaća mogućnosti proizvodnje vodika, pohrane (skladištenja) i transporta vodika, korištenja, kao i potencijale u istraživanju, razvoju i inovacijama na području svih dijelova gospodarstva zasnovanog na vodiku. U Strategiji se razmatra potencijal vodika u dekarbonizaciji gospodarstva te način njegova iskorištenja.

Također, opisuju se područja intervencija, utvrđuju strateški ciljevi, pokazatelji učinka strateških ciljeva i ciljane vrijednosti pokazatelja, te okvir za praćenje i vrednovanje Strategije. Četiri su strateška cilja i to su povećanje proizvodnje obnovljivog vodika, povećanje iskorištavanja potencijala OIE za proizvodnju obnovljivog vodika, povećanje korištenja vodika, te poticanje razvoja znanosti, istraživanja i razvoja vodikovih tehnologija.

Strateški ciljevi doprinijet će smanjenju emisija CO2 u skladu s obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela kao dio Europske unije, s ciljem smanjenja utjecaja na globalno zatopljenje. Ostvarenje ciljeva rezultirat će povećanim udjelom potrošnje vodika u ukupnoj potrošnji energije u razdoblju do 2050. godine, kao i proizvodnjom obnovljivog vodika koju je potrebno dostići s obzirom na projicirani udio u potrošnji.