Glavne teme samita EU-zapadni Balkan bit će postupno uključivanje država regije u Uniju.

U tu svrhu EU je prošle godine usvojio Plan za rast zapadnog Balkana, za koji tvrdi da ima potencijal da udvostruči gospodarski rast te regije u sljedećih deset godina i ubrza socijalno-ekonomsku sukladnost pod uvjetom da te zemlje provedu reforme potrebne za približavanje Uniji.

EU želi produbiti i proširiti suradnju sa zapadnim Balkanom u području vanjske i sigurnosne politike, obrane, u suprotstavljanju hibridnim i kibernetičkim prijetnjama.

Na sastanku će se razgovarati o geopolitičkom kontekstu i izazovima za obje strane, a jedan od njih je ruska agresija na Ukrajinu i ruski hibridni napadi na zemlje u regiji. Također će biti riječi i o upravljanju migracijama.

Prvi samit pod Costinim ravnanjem

U četvrtak se održava prvi samit čelnika država članica EU-a pod predsjedanjem novog predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste, koji želi promijeniti dosadašnju praksu dvodnevnih samita, koji počinju četvrtkom popodne i završavaju u petak. Costa želi te sastanke ograničiti na jedan dan.

Glavne teme samita su potpora Ukrajini i uloga EU-a na globalnoj sceni. Na samit je pozvan ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji će čelnike EU-a izvijestiti o trenutačnoj situaciji u njegovoj zemlji.

“Moramo biti uz Ukrajinu kolikogod bude potrebno i učiniti sve što možemo za poraz ruske invazije i pobjedu međunarodnog prava. Prosinački samit je važna prigoda za slanje nedvosmislene poruke Ukrajini za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir”, napisao je Costa u pismu u kojem čelnike poziva na samit.

O drugoj velikoj temi samita, EU u svijetu, neće biti pisanih zaključaka i Costa želi da čelnici održe sveobuhvatnu i stratešku raspravu o globalnom angažmanu EU-a u multipolarnom svijetu obilježenom geopolitičkim napetostima.

Jedan od aspekata rasprave na tu temu bit će kako ojačati transatlantski savez i istodobno obraniti vlastite interese te Europa može pojačati svoj udio u troškovima za vlastitu sigurnost i obranu.

Na dnevnom redu je i izvješće bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa o jačanu civilne i vojne spremnosti EU-a.

Čelnici će također razgovarati o provedbi ranije donesenih odluka o upravljanju migracijama, zatim o stanju na Bliskom istoku i naporima EU-a na ublažavanju napetosti u tom području.

‘Veliki’ o Ukrajini

U srijedu navečer u Bruxellesu se održava još jedan sastanak u užem krugu, a posvećen je pomoći Ukrajini i sigurnosnim jamstvima Kijevu nakon što se dogovori eventualni prekid vatre.

U službenoj rezidenciji glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea okupit će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i čelnici velikih europskih zemalja, njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu će prije samita EU-zapadni Balkan imati nekoliko bilateralnih sastanaka – s predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom, visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, a u sjedištu NATO-a razgovarat će s glavnim tajnikom Markom Rutteom.