Meso je osjetljiva namirnica i pitanje je u kojim se uvjetima skladišti te čuva u kućanstvima. Hrvatska je najveći europski uvoznik svinjetine, a ni ostalog mesa nemamo dovoljno. Svinjetinu najviše uvozimo iz Mađarske i Njemačke, teletina najčešće stiže s nizozemskih i poljskih farmi, a piletina iz Slovenije i Italije. Kakva mu je kvaliteta te koliko inflatorna kriza utječe na rast cijena mesa?

Hrvatski su proizvođači zadovoljni jer, unatoč poskupljenju, potražnja za domaćim mesom u blagdanskom je tjednu velika. No, mesa bi, ako se inflatorna kriza nastavi, moglo nedostajati do jeseni kada se očekuje i da će cijene još rasti, piše N1.

“Rast cijena mesa se već dogodio 1. travnja padom PDV-a, neto cijena mesa se povećala, nema još opravdanih razloga za porast cijena jer ljudi koriste zalihe stočne hrane. Kako će biti situacija od jeseni ovisi o političkoj situaciji u okruženju”, rekao je HRT-u Mladen Kušeković, direktor tvrtke Natura Beef.

“Nama se cijene mijenjaju iz dana u dan, problem je što na svjetskom tržištu neće biti dovoljno mesa i odmah se podižu cijene, korona je puno utjecala i smanjila se proizvodnja u godinu dana”, rekao je Mićo Pešić, direktor Beef shopa.

Ponuda je posljednjih godina velika, no otvaranjem granica nanizale su se i afere vezane uz meso, osobito ono smrznuto. Stoga je opravdana bojazan građana da neki trgovci i prerađivači u Hrvatsku uvoze jeftino zamrznuto meso koje EU više ne želi ili mu je možda i istekao rok trajanja.

“Mislim da to svaki potrošač, kada kupuje meso, može vidjeti. Mijenja se boja, vidi se konzistencija toga mesa. Mislim da su naši potrošači dobro educirani i da nema prodaje konzumnog mesa u nekoj značajnijoj mjeri, koje je bilo smrznuto pa odmrzavano. Smrznuto meso se upotrebljava u proizvodnji, primjerice, trajnih salama, od ostalih mesa se proizvode polutrajne kobasice i suhomesnati proizvodi”, objasnio je Branko Bobetić iz Croatiastočara.

“Često smo mi u našim trgovačkim centrima kupovali meso iz robnih rezervi drugim zemalja koje vode bolju brigu o potrošačima, robne rezerve služe da možete intervenirati kad robe ima viška i da pustite na tržište kad ima manjka da bi se cijene održavale na nekoj razini da bi se izbjegle ove špekulantske cijene”, dodao je Kušeković.

Na razini EU-a nije reguliran rok trajanja određene hrane pa tako ni zamrznutog mesa. Naime, njega određuje proizvođač, koji jamči sigurnost i kvalitetu svojeg proizvoda. Duljina i uvjeti zamrzavanja utječu na svježinu i kvalitetu hrane. Restorani često nabavljaju zamrznuto meso. Riječ je doduše o posebnoj tehnologiji, no i tada kad se jednom odmrzne, meso ne bi trebalo ponovno zamrzavati.

Crno tržište svim vrstama mesa na razini Europe vrijedno je milijarde eura. U prodaji bez valjane dokumentacije završi 800 tisuća svinja i sedam milijuna pilića na godinu.

“Europska statistika govori o ne malim milijardama eura u toj sivoj zoni. Ta siva zona je vjerojatno u Europi više istaknuta na neprehrambenim proizvodima, kod nas u Hrvatskoj, s obzirom na to da mi pratimo stočarstvo, ona je više vezana uz svinjogojstvo i peradarstvo, manjim dijelom je možda izražena u proizvodnji goveđeg mesa”, rekao je Bobetić.

U Hrvatskoj je službeno 80-ak klaonica za goveda i oko 50 njih za svinje. Struka skreće pozornost na rad neregistriranih objekata daleko od očiju inspekcija koje su lani najčešće izricale kazne vezane uz neispravnu dokumentaciju, neodržavanje hladnog pogona klaonica te nedovoljne higijene u objektima za preradu i prodaju mesa. Zabrinjava i uvoz mesa iz trećih zemalja.

“Prošle godine je provedeno 2.500 nadzora, napisano je 500 rješenja i provele su se kontrole. Veterinarska inspekcija je napisala više od 40 prekršajnih naloga koji se odnose na određene nesukladnosti koje su pronađene u određenim objektima, te je donijele 43 prekršajna nalog na licu mjesta i podnijela 3 kaznene prijave”, rekao je Gordan Jerbić.

Domaći proizvođači teško cijenama konkuriraju mesu iz uvoza, koji je do sada neprestano rastao. Pitanje je samo hoće li ga biti na jesen i kakva će mu biti kvaliteta.