Europska unija je u 2020. godini 42 posto električne energije koje je potrošila namirila iz vlastite proizvodnje, dok je 58 posto morala uvesti. Glavni dobavljač prirodnog plina, nafte i ugljena za EU bila je Rusija iz koje je zadovoljeno 24 posto energetskih potreba. Prirodni plin bilo je gorivo s najvećom izloženošću uvozu iz Rusije.

Tako je čak 46 posto njegovog uvoza bilo iz te zemlje, čime je zadovoljeno 41 posto bruto raspoložive energije dobivene iz prirodnog plina. Sirova nafta bila je na drugom mjestu po izloženošću uvozu iz Rusije. EU se u 2020. oslanjala na 26 posto ruskog uvoza sirove nafte, čime je podmireno 37 posto energetskih potreba EU-a.

Konačno, kruta fosilna goriva imala su najmanju uvoznu ovisnost o Rusiji, koja je osigurala 19 posto tog goriva u EU.

U 2021. Rusija je bila peti najveći partner za izvoz robe iz EU (4,1% izvoza, što je ekvivalentno 89 milijardi eura) i treći uvoznik u EU-a (7,5 posto uvoza, što je ekvivalentno na 158 milijardi eura).

Kriza uzrokovana pandemijom dovela je do pada izvoza i uvoza između EU i Rusije, čime je trgovinski deficit u 2020. dostigao 16 milijardi eura, što je najniži trgovinski deficit između 2011. i 2021. godine. U ovom desetljeću trgovinski deficit EU s Rusijom smanjen je s 89 milijardi eura u 2011. na 69 milijardi eura u 2021. godini.

I izvoz i uvoz iz Rusiju smanjeni su između 2011. i 2021. Izvoz EU-a u Rusiju bio je najveći 2012. (118 milijardi eura), a najmanji 2016. (69 milijardi eura). Uvoz EU iz Rusije bio je najveći 2012. (204 milijarde eura), a najmanji 2020. (95 milijardi eura).

Gledajući po proizvodu, EU je iz Rusije najviše uvozila energiju, koja je predstavljala 62 posto ukupnog uvoza 2021. (99 milijardi eura), što je pad od 14,2 postotna boda u usporedbi s 2011. godinom, kada je energija predstavljala gotovo 77 posto uvoza EU iz Rusije (148 milijardi eura).

Između 2011. i 2021. uvoz energije u EU iz Rusije bio je najveći 2012. (157 milijardi eura), a najmanji 2020. (gotovo 60 milijardi eura).