Banke u eurozoni mogle bi zbog previranja u financijskom sustavu dodatno pooštriti uvjete za dodjelu kredita, što bi zakočilo gospodarski rast i inflaciju, izjavio je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos u razgovoru za irske novine.
“Naš je dojam da će (previranja) dovesti do dodatnog pooštravanja kreditnih standarda u eurozoni, a to će se možda u gospodarstvu očitovati u slabijem rastu i nižim stopama inflacije”, rekao je dužnosnik Europske središnje banke za irski Business Post.
Središnja monetarna institucija eurozone podigla je na prošloj sjednici kamatne stope za pola postotnog boda kako bi obuzdala inflaciju. Naglasili su da su “već prije (…) previranja” u SAD-u i Švicarskoj snizili prognozu rasta cijena u ovoj godini za jedan postotni bod, na 5,3 posto.
Ukupna inflacija prilično će se brzo smanjiti u idućih šest do sedam mjeseci zbog visoke poredbene osnovice u prošloj godini, pada cijena energije i ublaženih uskih grla u opskrbi, ističe dužnosnik ECB-a.
Ističe i ECB-ovu monetarnu politiku.
“Naša anketa o bankovnom kreditiranju već pokazuje zaoštravanje uvjeta financiranja”, kaže De Guindos.
Posustajanje inflacije omest će pak ubrzani rast plaća, napominje, dodavši da ga ECB pažljivo prati jer uglavnom utječe na cijene usluga.
Da bi ECB dosegnuo ciljanu stopu inflacije od oko dva posto, mora usporiti i temeljna inflacija koja ne uključuje cijene hrane i energije, naglašava De Guindos.
U osvrtu na probleme u švicarskom Credit Suisseu, koji je prije tjedan dana kupio veći domaći konkurent, uz posredovanje regulatora, ponavlja da su banke u eurozoni “zdrave i otporne”.
Naša je glavna briga kad je u pitanju financijska stabilnost situacija u nebankarskim financijskim institucijama, koje su već nekoliko godina slaba točka u financijskom sustavu, naglasio je De Guindos.
Nebankarske financijske institucije povećale su udio u europskom financijskom sustavu i preuzimale značajne rizike u razdoblju vrlo niskih kamata, ustvrdio je.
ECB ih ne nadzire, ali nadzire tradicionalne banke s kojima su povezane, pa provjeravamo situaciju i u tom sektoru, tumači.
Upitan bi li banke trebale povećati kamate na depozite, čije je povlačenje izazvalo probleme u američkom financijskom sustavu, dužnosnik ECB-a odgovara potvrdno.
“Kamate na depozite u bankama trebale bi rasti paralelno s kamatama na strani aktive. Kamatne stope trebale bi porasti ne samo za kredite, već i za depozite, rekao je de Guindos.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu