Baltičke zemlje spojile su se na električnu mrežu EU dan nakon rezanja veza s Rusijom

Autor: Poslovni.hr/Hina , 09. veljača 2025. u 19:12
Foto: Screenshot X

Baltičke zemlje desetljećima su planirale kompleksni potez odvajanja iz mreže iz sovjetskog doba koju koriste Rusija i Bjelorusija, a ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je taj proces.

Estonija, Latvija i Litva u nedjelju su objavile da su se uspješno priključile na europsku električnu mrežu, dan nakon što su se odvojile od one u Rusiji.

Baltičke zemlje desetljećima su planirale kompleksni potez odvajanja iz mreže iz sovjetskog doba koju koriste Rusija i Bjelorusija, a ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je taj proces.

Priključivanje europskoj mreži dodatno će integrirati tri zemlje s Europskom unijom i ojačati sigurnost njihovih električnih sustava. 

„Uspjeli smo!”, napisao je predsjednik Latvije Edgars Rinkevičs na platformi X.

Tri zemlje su se u subotu ujutro isključile s mreže IPS/UPS, uspostavljene pedesetih godina. Stotinu metara od granice s Rusijom odrezani su kablovi koji su ih spajali s tom zemljom, a okupljenima su dijeljeni njihovi dijelovi kao suveniri.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, i sama Estonka, ranije ovaj tjedan odvajanje od sovjetske mreže proglasila je „pobjedom za slobodu i europsko jedinstvo”. 

Baltička regija je u stanju pripravnosti nakon kvarova na nizu podmorskih energetskih, telekomunikacijskih ili plinskih konekcija u regiji. Vjeruje se da iza nekih od njih stoji Rusija, iako Moskva to odbacuje.  

Poljska i baltičke zemlje na teren su poslale mornaricu, elitne policijske snage i helikoptere nakon što je u prosincu oštećen podmorski energetski kabel između Finske i Estonije. 

Litavska vojska započela radove koji će zaštititi kopnenu vezu s Poljskom. Analitičari upozoravaju da bi nova oštećenja energetskog sustava povisila cijene energenata u toj regiji na razine kojima je Baltik svjedočio na početku ruske invazije. 

Mreža IPS/UPS bila je posljednja poveznica Rusije s tri zemlje, neovisne nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom devedesetih, članice Europske unije i NATO-a od 2004. godine. 

Litva, Latvija i Estonija prestale su kupovati struju od Rusije nakon invazije, no i dalje su se oslanjale na rusku mrežu radi kontrole frekvencija i stabilnosti opskrbe. 

Proces odvajanja trajao je godinama zbog brojnih tehnoloških i financijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzificira opskrba, posebno podmorskim kabelima, piše agencija France Presse.

Za Rusiju to odvajanje znači da njezina eksklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sustav.

Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1,6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža, a Moskva je uložila milijardu dolara na izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.

Komentirajte prvi

New Report

Close