Međunarodna udruga zračnog prometa (IATA) procijenila je da će broj zračnih putnika u Europi u ovoj godini pasti za oko 60 posto, a aviopromet bi se mogao vratiti na brojke iz 2019. tek za pet godina. Pad od 60 posto predstavljat će oko 705 milijuna putničkih putovanja. Iako je europsko tržište posljednjih mjeseci imalo porast broja letova, poduprto ponovnim otvaranjem granica između zemalja schengenskog područja i ne-schengenskih država EU, letovi su i dalje u većem minusu od 50 posto u odnosu na lani. U IATA-i napominju da su kratkoročni izgledi za oporavak u Europi i dalje neizvjesni, zbog drugog vala pandemije i globalnog ekonomskog utjecaja na aviobiznis. U zračnom prometu trenutno vlada nesigurnost, otkazuju se letovi, prebacuju u druge termine, povjerenje putnika je narušeno, a putnici se više odlučuju za kraće linije u domaćem prometu dok su međunarodna tržišta uglavnom zatvorena.

Najveći pad u Europi čeka Norvešku, s padom broja putnika za 79 posto. Smanjenje u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj procjenjuje se na 65 posto, u Španjolskoj i Italiji 63 posto, u Grčkoj i Austriji 61 posto. IATA-ina tablica nema predviđanja za Hrvatsku, no podaci o prometu u srpnju ne daju optimizam. Zračna luka Franjo Tuđman u sedam mjeseci imala je 70 posto manje putnika na 50 posto manje letova nego lani. Najbolji promet dosad je ostvarila ZL Split, koja je u srpnju imala čak 4 puta manje putnika neko u srpnju 2019. godine. Najnovija vijest je da je Aeroflot u potpunosti otkazao linije iz Moskve prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku za ovu godinu, čime neće biti direktnih letova iz Hrvatske prema Rusiji u ostatku godine.

IATA predviđa da će se broj putnika u 2021. povećati 62%u odnosu 2020., ali bi to bilo još 30% manje u odnosu na 2019., a potpuni oporavak na razinu lanjskog prometa se očekuje 2024.