Hrvatski agrar gladan je investicija, Europski fond za ruralni razvoj u razdoblju 2014.-2020. nudi nam godišnje 332 milijuna eura, no malo je vjerojatno da ćemo prije 2016. povući veće iznose, upozorila je na panelu Hrvatskog agroekonomskog društva “EU fondovi u službi razvoja poljoprivrede i ruralne ekonomije” direktorica Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Ružica Gelo.

Kao dvije glavne prijetnje istaknula je administrativne kapacitete i apsorpcijsku sposobnost. “Ta 332 milijuna eura iskoristit ćemo tek u razdoblju 2020.-2027., nakon što svladamo dječje bolesti”, ocjenjuje Gelo.

Da ne griješi, iščitava se iz podataka direktorice Sektora za strukturnu potporu Agencije za plaćanja u poljoprivredi Jelene Tomić Jović. IPARD je u sedam godina ponudio 180 milijuna eura, od 98 posto ugovorenih projekata isplaćeno je samo 28 posto. “Tri milijuna eura su zarobljena i nema isplata jer HAMAG ne izdaje jamstva”, ilustrirala je Tomić Jović.

Probleme s HAMAG-om istaknuli su i tajnik Udruge OPG-a Život Miroslav Kovač te Goranka Crnković Trivić iz Erste banke. Zbog netransparentna rada HAMAG-a poljoprivredna gospodarstva ne koriste ipak jeftinije bankarske kredite, već su prisiljeni surađivati s tzv. organizatorima sjetve koji žele otkupiti urod, no za keš koji daju poljoprivrednicima traže i do 15 posto kamata, iznio je Kovač. “Da bi se europske potpore optimalno iskoristile, među poljoprivrednike treba poslati sve stručnjake Ministarstva poljoprivrede. Logistiku moraju pružiti i fakultetska zajednica i bankarski sektor. To je, smatra Kovač, recept za opstanak gospodarstava koja još proizvode.

“Kreditiranje ne zapinje u banci već na jamstvima HAMG-a”, ustvrdila je Crnković Trivić iz Erste banke, objasnivši da odobravanje komercijalnih kredita traje nekoliko dana, a postupci u koje je uključen HAMAG i više od šest mjeseci.

“Zbog čudesnih kriterija IPARD-a Agrokor je iskoristio potpore tek za tri manja ulaganja, od kojih je jedno u pakirnicu luka, čija se gotovo cijela proizvodnja sada izvozi”, navela je direktorica projekata u tom koncernu Marta Bogdanić. Nekorektnim je ocijenila što su velike tvrtke bile isključene iz IPARD-a, a potpore nisu iskorištene i deseci milijuna eura vraćeni su u Bruxelles.

Pročelnik za EU fondove u Zagrebačkoj županiji Josip Kračjičković izdvojio je problem o kojemu nitko, kaže, ne razmišlja. “Kroz IPARD je stiglo oko 1200 zahtjeva, postoje li procjene o broju mogućih korisnika za potpore iz ruralnog fonda”, upitao je ističući kako je riječ o javnim sredstvima namijenjenim ravnomjernijem razvoju ruralnih područja, a ne stjecanju profita.