Ponekad čovjeku dođe dosta svakodnevnog rada u kojemu ili ne vidi perspektivu ili je okružen poslodavcima od kojih ne može očekivati ništa više od ponašanja koje je bliže maltretiranju nego motiviranju za rad. I dok će mnogi od nas takve stvari gutati i nastaviti raditi u ne pretjerano poticajnoj atmosferi, neki će odlučiti riskirati i preuzeti stvar u svoje ruke i okušati se u samostalnom poslu.

Upravo je to napravio Alan Weber odlučivši se pridružiti majci Ljiljani Weber pa preko programa IPARD, pretpristupnog programa Europske unije, krenuti u ruralni turizam u unutrašnjosti Istre i na taj način pokrenuti vlastiti obiteljski posao. "Radio sam četiri godine u HEP-u, a prije toga kod privatnika koji nas je prilično izmučio. Shvatio sam da u HEP-u neću napredovati pa sam se odlučio priključiti majci u pokretanju našeg posla", kaže Weber. Tako je obitelj Weber odlučila zagrebačku adresu zamijeniti istarskom, a kažu da zbog toga nikada nisu zažalili.  Ljiljana Weber kaže da je o gradnji vila ozbiljnije počela razmišljati 2010. godine, ali da su konkretne korake poduzeli 2011. godine. 

Smještaj od četiri zvijezdice
"Iako sam se do tada također bavila turizmom i imala šest apartmana, shvatila sam da se na taj način ne može produžiti sezona pa sam se počela raspitivati u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju o načinima financiranja projekta produžetka sezone", priča Lj. Weber. A način kako produljiti sezonu je u ruralnom turizmu, odnosno gradnji ruralnih kuća za odmor daleko od turističke vreve gradova i općina uz more. Njezini apartmani bili su u pogonu tek mjesec i pol dana godišnje, dok je istraživanjem shvatila da izgradnjom vila u ruralnom dijelu može produljiti sezonu na najmanje šest mjeseci.  Stoga su kupili zemlju u malom istarskom mjestu Bratulići u kojem živi oko 50 stanovnika. Nakon parcelizacije od jedne su parcele napravili tri, a nedavno su na jednoj od njih završili prvu kuću od 250 kvadratnih metara. Riječ je o niskoenergetskoj kući s bazenom, jacuzzijem i svime što je potrebno da dobiju četiri zvjezdice u koju su prošli tjedan došli prvi gosti.

Ostale dvije parcele još čekaju da na njima niknu kuće te su izgrađeni prvi temelji. Svaka kuća stoji dva milijuna kuna pa su preko IPARD-a dobili kredit u Hypo banci, a prvu ratu će početi plaćati 2015. Maksimalna nepovratna svota koju mogu dobiti iznosi nešto više pola milijuna kuna. Sredstva iz programa IPARD dodjeljuju se na temelju zahtjeva za isplatu kojeg korisnik dostavlja Agenciji za plaćanja zajedno sa propisanom dokumentacijom, a nakon izvršenog odnosno završenog ulaganja. Zahtjev za isplatu treba sadržavati sve plaćene račune sukladno odabranoj ponudi i ugovoru, a svi priloženi računi moraju biti plaćeni u cijelosti. Obitelj Weber, koja je osnovala tvrtku Weber turizam, kako bi mogli aplicirati za program, još uvijek čeka da im se vrati novac iz programa.Aplicirati za program, međutim, i nije tako jednostavan posao, o čemu se ionako često raspreda. 

Pomaže i drugima
"Treba sva sila papira i zakoni se često mijenjaju pa ne bih preporučila da se na natječaje javljaju ljudi koji nisu snalažljivi", kaže Lj. Weber koja je nakon iskustva s papirologijom odlučila i sama početi pružati usluge savjetovanja prilikom apliciranja za nepovratni novac EU. Do tada će sama sudjelovati u izradi vlastitog projekta, dodajući kako nije požalila jer su i gosti drukčijeg profila u odnosu na one koji dolaze u obične apartmane. "To su imućniji ljudi koji žele mir i ostaju najmanje sedam dana, dok apartman iznajmljujete dan po dan", kaže Weber.  

Potpore za ruralni razvoj

Istrani najsnalažljiviji

Prema podacima Agencije za plaćanje, na kraju svibnja je za mjere IPARD-a za ruralne kuće za odmor zaprimljeno 329 prijave ukupne vrijednosti 512 milijuna kuna ulaganja. Ukupan iznos potpore pri tome je iznosio 239,7 milijuna kuna. Od toga je ugovoreno 54 projekta ukupne vrijednosti 59,7 milijuna kuna.Pri tome je plaćeno 10 projekta vrijednosti 8,4 milijuna kuna. Najviše zahtjeva za programom IPARD, njih 207, zabilježeno je u Istarskoj županiji, od čega se 149 prijava odnosi na ruralni turizam za koji su aplicirali Weberi. Istarska županija jedna je od vodećih po iskorištenosti IPARD-a, ponajprije zahvaljujući takozvanoj Mjeri 302 koja je predviđena za ruralni turizam. Uz Istarsku, najviše ugovorenih projekata imaju Osječko -baranjska i Zagrebačka županija.