Iz blagajne EU već u 2014. možemo povući 333 milijuna eura za razvoj ruralnih područja u koja spada čak 92 posto Hrvatske. Kvalitetni projekti uvjet su za dobivanje novca, neovisno o tome je li riječ o unapređenju poljoprivrede ili poboljšanju standarda stanovništva ulaganjem u manje prerađivačke kapacitete, turizam, IT sektor, domove za starije i nemoćne osobe. Novac mogu dobiti inicijative čija će realizacija ruralnom prostoru osigurati održivi razvoj i zadržavanje stanovništva.

Slaba iskorištenost

Dosadašnja iskustva povlačenja novca iz fondova EU ne ulijevaju optimizam, SAPARD smo iskoristili ispod 50 posto, 17 milijuna eura vraćeno je u Bruxelles. Ni s IPARD-om i ponuđenih 179 milijuna eura ne ide glatko. Nepotrošenih 25 milijuna za 2008. već je u blagajni EU. Do rujna 2012. iskorišteno je samo sedam milijuna eura, do isteka godine očekuje se još 15 milijuna. Za IPARD se može aplicirati do kraja 2013., no malo ih vjeruje da ćemo s dosadašnjim načinom rada dogodine uzeti preostala 132 milijuna eura. Početkom 2006. sedam organizacija civilnog sektora osnovalo je Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj (HMRR) kako bi zajedničkim djelovanjem pridonosile poboljšanju uvjeta za cjelovit razvoj i kvalitetan život u ruralnim područjima. U međuvremenu su okupili 19 članica. Predsjednica HMRR-a Višnja Jelić Mück i koordinatorica Marina Koprivnjak iznose iskustva i upozoravaju na probleme koji se moraju žurno riješiti. Hrvatska službena politika, ocjenjuju, vrlo sporo preuzima praksu EU u domeni ruralnog razvoja kroz tzv. pristup Leader (aktivnosti za razvoj lokalnog prostora) i lokalne akcijske grupe (LAG) u kojima predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora za svoja ruralna područja osmišljavaju i provode razvojne strategije. Europa nastoji zaustaviti trend apsolutnoga gubljenja stanovništva, ali i gubljenja vitalne skupine stanovnika u ruralnom prostoru. Hrvatska s druge strane još nije prepoznala tu inicijativu, a kamoli intenzivnije krenula u provedbu. "U okviru IPARD-a postoji Mjera 501, mjera tehničke pomoći koja uopće nije aktivirana, a trebala je biti prva.

Tom mjerom Ministarstvo poljoprivrede moralo je najprije educirati svoje zaposlenike o IPARD-u, a oni potom naučeno prenijeti na stanovništvo i tek potom raspisivati natječaje za investicije. Mogli su, ali nisu u obuku uključiti i ostale udruge, institucije javnog sektora poput pučkih učilišta te konzultante", kaže Jelić Mück. U Ministarstvu su, naivno ili ne, ocijenili da će njihova savjetodavna služba to uspješno odraditi. Međutim, dodaje, ona je osposobljena za uski segment vezan isključivo uz poljoprivrednu proizvodnju. I Koprivnjak misli da IPARD nije dobro iskorišten, da je mimoišao temeljnu i najbrojniju skupinu stanovnika na ruralnom prostoru te da je uvjetovana dokumentacija preopširna. Iako je HBOR odobrio povoljne kredite s tek 1,5 posto kamata za prethodno pokriće investiranja, komercijalne banke svojim kompliciranim uvjetima odbijaju zainteresirane pa je u ovoj godini navodno odobren samo jedan kredit. "Niski kapaciteti, počev od Ministarstva preko županijskih tijela i konzultanata do potencijalnih korisnika, najpresudnije karike koja premalo zna o pogodnostima koje pruža IPARD, otvaraju dvojbe hoćemo li biti spremni 2014. uzeti 333 milijuna eura", strahuje Koprivnjak. Tvrdi da informacije teško dopiru do ruralnih krajeva jer njihov protok nije osmišljen. "Nedostaje strategija s konkretnim mjerama, rokovi su već na knap, kasnimo, ali bi se uz velik napor stanje dalo popraviti", ocjenjuje. Većina zemalja unutar EU naveliko diskutira svoje ruralne programe za novo razdoblje 2014. – 2020. Hrvatska moguće ideje još nije stavila na papir.

Važnost lokalne zajednice

Činjenica da je IPARD doživio već petu izmjenu, za koju se čeka odobrenje Europske komisije, također svjedoči o nepripremljenosti državne administracije za tu zadaću, iznosi Jelić Mück. Uvažene su poruke s terena, svaka promjena donijela je poboljšanja, no još ima puno primjedbi. Zamjera i veliku administrativnu krutost koju ne uvjetuje Komisija, nego proizlazi iz glava naše birokracije. Problem je i pravna neuređenost države i nekoordiniranost, kaže i navodi da je suradnja Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva ruralnog razvoja slaba što uzrokuje probleme. Lokalna je zajednica, europska je poruka, kreator razvoja svojega kraja. Konkretno, razvoj Baranje, Drniša ili Visa ne može se kreirati istovjetno. Europska unija inzistira na razvojnom promišljanju i suradnji više lokalnih sredina, više LAG-ova uz prethodnu edukaciju. I tu kasnimo iako IPARD nudi novac za edukaciju i profesionalizaciju LAG-ova. To je "Leader" Mjera 202 koja neopravdano kasni, opominju naše sugovornice. Pravilnik je usvojen tek u svibnju, u Ministarstvu kažu da je Komisija odgađala, a Komisija pak zamjera kašnjenje Ministarstvu. Obje su uvjerene da je Ministarstvo otezalo, to im je rubna mjera, nije bila razumljiva i postala je nevažna. Pritiscima HMRR-a i podatkom da je i bez Ministarstva već osnovano 39 LAG-ova koji su raspoređeni na više od 60 posto teritorija i pokrivaju 30-35 posto stanovništva pravilnik je konačno izboren. Ministarstvo je Mjeru 202 tek akreditiralo pa očekuju da će LAG-ovi financijsku potporu iz IPARD-a kako bi se educirali da mogu ambicioznije povlačiti sredstava iz fondova EU dobiti početkom 2013. godine. Ljudi su se udružili, imaju ideje i voljni su raditi zato ih, kažu naše sugovornice, opterećuje i živcira velika tromost Ministarstva poljoprivrede.  

O Lagovima

Bolji od Ministarstva

Dok je Ministarstvo odgađalo Mjeru 202, HMRR osnivanje LAG-ova kao udruga potiče od 2009. jer su tako mogli aplicirati sredstva u domaćim i inozemnim fondovima. Neki vrlo uspješno rade, imaju profesionalne LAG menadžere, financirali su i komunalne aktivnosti u svojim sredinama. HMRR je članica europske mreže ruralnog razvoja pa uskoro šalju ekipe iz tri LAG-a na edukaciju u Poljsku, Sloveniju i Češku. Da je Mjera 202 aktivirana prije tri-četiri godine, u LAG-ovima bi prošli obuku i više novca izvukli iz IPARD-a, ističu Jelić Mück i Koprivnjak.

Potencijal programa Leader

"Sustav nismo gradili od temelja prema krovu, nego obratno", tvrde Mück i Koprivnjak. Ni turističke zajednice nisu prepoznale potencijal programa Leader, a mogle bi biti kralježnica mnogih projekata, smatra Koprivnjak i napominje da se uključivanjem u LAG ne poništavaju granice općina i gradova niti oduzimaju ovlasti (grado)načelnika, već se područja udružuju radi rješavanja zajedničkih problema i projekata. Biciklističke staze kroz više općina ili vinske ceste izvrsne su inicijative. LAG predstavlja ruralno područje s više od 5000, a manje od 150.000 stanovnika.

Najave

31. listopada
Postupak ocjenjivanja ponuda

Početna radionica "Postupak ocjenjivanja ponuda u kontekstu pretpristupnih programa EU", u okviru projekta otvorena vrata održat će se u Velikoj dvorani SAFU, Ulica grada Vukovara 284, Zagreb, s početkom u 9 sati. Radionicu će voditi Marina Jurišić i Domagoj Denačić, savjetnici u Uredu za ugovaranje.

7. studenoga
Ugovori o izvođenju radova

Početna radionica "Ugovori o izvođenju radova", u okviru otvorenih vrata, Velika dvorana SAFU u Zagrebu, u 9 sati. Radionicu će voditi Nataša Milutin Naglić i Majda Pavleković iz Ureda za pripremu i provedbu projekata.