Tvrtke koje su uspjele dobiti bespovratna sredstva iz Phare 2006 programa Europske unije "Potpora povećanju konkurentnosti i izvoza hrvatskih malih i srednjih poduzetnika", uglavnom su uspješne, a kako ističu, dobivena sredstva samo su ih dodatno potaknula na veći angažman oko razvoja tvrtke. To pokazuju i  njihovi poslovni rezultati, a osim toga, neke su ponovno aplicirale za novac iz fondova Europske unije ili to najavljuju, jedva čekajući nove natječaje. Donosimo neka njihova iskustva te kako su darovnice (grantovi) iz EU fondova utjecale na njihovo poslovanje. Predstavljamo  iskustva tri tvrtke – Presenta Nova, HStec i Pana. Upravo zahvaljujući sredstvima iz Phare programa Europske unije, tvrtka Presenta Nova iz Zagreba otvorila je predstavništvo u Njemačkoj krajem 2009. godine. Rezultat rada predstavništva je trogodišnji ugovor s njemačkom tvrtkom Apollo Optik, jednim od najvećih lanaca optike iz Njemačke, koji u svom vlasništvu ima više od 700 dućana. Za malo poduzeće iz Zagreba, koje se bavi dizajnom, razvojem te proizvodnjom namještaja za uređenje optičarskih prodavaonica, dovoljan razlog da ponovo aplicira za sredstva iz fondova EU-a.

Najvažnija dobra ideja
Prva sredstva, 88 tisuća eura, povukli su iz Phare 2006 programa, za projekt "Povećanje konkurentnosti proizvoda Presente Nove na tržištu EU-a", inače vrijedan 118 tisuća eura. Novac su iskoristili za izradu nove web stranice, osmišljavanje i izradu novog štanda za sajmove, izradu uzoraka proizvoda koje su dijelili na sajmovima te izlaganje na tri međunarodna sajma u Milanu, Munchenu i Parizu, na kojima su ujedno jedini izlagači iz Hrvatske. Iva Pintur, direktorica marketinga Presenta Nove, ističe da osim što im europski grant pomaže u razvoju poduzeća, velika važnost leži i u činjenici "da vas natjeraju da naučite nešto novo, napravite plan, te projekciju poslovanja". Ono što je po njoj pak najvažnije pri podnošenju aplikacije je – dobra ideja. "Ukoliko je ideja dobra, napisati projekt od 80 stranica nije nikakav problem", smatra Pintur. Prema pravilima Unije, ističe, nužno je i stalno isticati da ste dobili nepovratna sredstva, putem primjerice, naljepnica na proizvodima kao i svim aktivnostima koje poduzimate. Takav zahtjev, pak, naglašava direktorica marketinga, kod klijenata stvara pozitivniji dojam, "osobito što dolazimo iz Hrvatske, a naša dva najveća konkurenta su iz Njemačke i Nizozemske." Za Europsku komisiju također je važno i da se projekt na neki način nastavlja i po formalnom zaključenju, da se kontinuirano radi na razvoju. Tvrtka Presenta Nova, koja 95 posto svojih proizvoda izvozi na više od 60 tržišta, i taj je dio uspješno odradila. "Naše poduzeće nastavlja aktivnosti koje su bile financirane ovim projektom, nastavljamo s izložbama na sajmovima optike. Našu web stranicu upotpunili smo sa dodatnim sadržajima koji nisu bili planirani projekom", tumači Pintur. Osim toga, tvrtka kontinuirano ulaže u razvoj i inovativne proizvode. Prošle godine tako su uložili u laser za rezanje akrilnog stakla, pleksiglasa, te kao vrhunac otvorili i drugo predstavništvo, u New Yorku. Pripremaju i nova ulaganja, za koja se nadaju da će ponovo dobiti pomoć iz fondova EU-a. Plan im je kupiti printer koji printa na velikim površinama, poput drveta, stakla ili akrila, a za čiju će nabavu aplicirati za nova sredstva s obzirom na to da takav printer košta oko 120 tisuća eura. Tvrtka od 2009. godine kontinuirano raste. Samo u 2010. prihodi su im rasli za 15 posto, na 16 milijuna kuna, da bi u 2011. ostvarili 16,9 milijuna kuna prihoda.

Surađivali s Fakultetom strojarstva
Najteži je bio završni izvještaj o projektu, govori o svojim iskustvima Željko Goja, direktor zadarske tvrtke HSTec, koja je iz Phare 2006 programa povukla 99 tisuća eura, za projekt vrijedan 159 tisuća eura. "Najteže je bilo završno, detaljno obrazloženje svih aktivnosti i troškova", ističe Goja, čija tvrtka već priprema nove projekte za povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Tako u pripremi imaju projekt za IPA program, a u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu pripremaju, kao industrijski partneri, nekoliko FP7 projekata. Kroz članstvo u AD Klasteru (klaster proizvođača auto dijelova) pak, navodi Goja, planiraju zajednički aplicirati na projektima razvoja automobilskog sektora. Tvrtka HSTec bavi se razvojem, projektiranjem i proizvodnjom preciznih visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i druge visokobrzinske tehnike. Osim toga rade inženjering, projektiranje i automatizaciju specijalnih obradnih strojeva i sustava. Od osnutka 1997. do danas razvili su široku paletu elektromotornih vretena i električnih pogona za direktnu primjenu na obradnim alatnim strojevima. Većinu proizvodnje, između 80 do 90 posto, izvoze, te su 2011. ostvarili 31,4 milijuna kuna prihoda, što je porast od 17 posto u odnosu na godinu ranije. U 2012. pak ostvaren je daljnji rast od 20 posto, i to većinom u izvozu. Kako objašnjava direktor tvrtke, s obzirom na to da za razvoj novih proizvoda moraju stalno poticati kreativnost i inovativnost, potpora iz Phare programa "idealno se uklopila u poslovne ciljeve i pomogla nam u realizaciji projekta". Projekt, čija je izrada trajala dva mjeseca, i na kojem je radilo šestero ljudi, bavio se razvojem inovativnih pogonskih sustava implementacijom upravljanja cjelokupnim životnim ciklusom proizvoda. Njime su razvijena dva nova inovativna proizvoda pogonske tehnike za obradne sustave, a u čiji je razvoj bio uključen i Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Pored toga, navodi Goja, ostvareno je jače povezivanje i uključivanje svih odjela tvrtke, uključujući marketing i prodaju, planiranje i proizvodnju, nabavu i održavanje u jedinstveni poslovni sustav tvrtke. "Važno je da su projekti dio integralne strategije razvoja i inovativnosti tvrtke, a pored toga da se uklapaju u strategije i programe Europe 2020", savjetuje Goja sve poduzetnike koji planiraju aplicirati na fondove EU-a.

Okrenuli se izvozu na Zapad
Novi natječaj za fondove Europske unije čekaju i u Pani, tvrtki iz Čakovca koja se bavi proizvodnjom proizvoda od drva. "Voljela bih da takvih natječaja ima više", ističe Ana Marija Sobočanec, članica Uprave Međimurjepleta, tvrtke u čijem se sastavu nalazi i Pana. Prva bespovratna sredstva međimurska tvrtka povukla je također iz Phare 2006 programa Europske unije. Čak 85 tisuća eura, od 124 tisuća eura koliko je cjelokupan projekt bio vrijedan, prisjeća se Sobočanec, uložili su u sudjelovanje na šest sajmova, izradu nove internetske stranice te omogućavanje prodaje preko interneta. Sudjelovanje na sajmovima ovoj je tvrtki od velike važnosti, kaže, jer osim što na njima predstavljaju svoje proizvode i upoznaju potencijalne kupce, dobivaju i uvid u reakciju tržišta na svoje proizvode. "Tržište se stalno mijenja, a izlaganjem na sajmovima dobivamo bolju percepciju kamo se okrenuti", ističe članica Uprave te dodaje kako su im prije, primjerice, glavna izvozna tržišta bila na Balkanu, dok danas pretežno izvoze u Njemačku, Austriju i Italiju. Iz tog razloga i tri godine nakon provedbe EU projekta, Pana i dalje sudjeluje na sajmovima. Upravo zahvaljujući sredstvima iz Phare programa izvoz na ta tržišta povećao se za 20 posto, te zahvaljujući sudjelovanju na sajmu u Moskvi pronašli su i svog distributera za to tržište. Sve ove aktivnosti odrazile su se i na rezultate poslovanja, te je Pana u 2011. ostvarila 38,6 milijuna kuna prihoda, što je rast od čak 92 posto u odnosu na godinu ranije. "Grant smo dobili u jeku krize, a bez njega većinu spomenutih marketinških aktivnosti ne bismo mogli realizirati", ističe Sobočanec. Kako se prisjeća, najveći problem u provedbi projekta predstavljala im je složena i opsežna dokumentacija koju je potrebno voditi cijelo vrijeme tijekom trajanja projekta. Također, savjetuje, važno je dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu. Tvrtki su veliku pomoć pri aplikaciji na natječaj pružali konzultanti iz razvojne agencije Dan-Sjever iz Varaždina.

Najave

14. veljače
Twining light
Zatvaranje Twinning light projekta "Jačanje kapaciteta hrvatske administracije za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju", 12 sati,  Informacijski centar EU, Trg žrtava fašizma 6, Zagreb

19. veljače

Okrugli stol

"Bankarski sektor i fondovi EU", u 18  sati u Informacijskom centru EU-a, Trg žrtava fašizma 6, Zagreb