Tko prvi put kreće u EU projekt, bolje je da potraži pomoć jer je rizik da ne dobije grant velik, a za pripremu projekta treba uložiti mnogo truda i vremena.

No, nitko vam ne može jamčiti da ćete dobiti grant, a ako to neki konzultant tvrdi, on je neozbiljan", kaže nam Marija Tufekčić, bivša ravnateljica SAFU-a (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU), a sada izvršna direktorica konzultantske tvrtke Plavi partner. No, dodaje, bez obzira na to angažira li poduzetnik konzultanta ili ne, trebao bi se dobro informirati i znati kako se općenito njegov projekt uklapa u ciljeve koje EU želi sufinancirati. Povod za razgovor je knjiga koju je upravo izdala, "EU politike i fondovi 2014.-2020.", u kojoj daje pregled sektora u koje će EU najviše ulagati, opis najvažnijih fondova te savjete o tome kakvi će se projekti financirati. A zašto uopće aplicirati za europsko sufinanciranje projekata koje obiluje nepoznanicama?

"Riječ je o bespovratnim sredstvima u rasponu od 50 do 85% vrijednosti investicije. S obzirom na zahtjevniju i temeljitiju pripremu i provedbu projekta, veći su izgledi za uspjeh i postizanje ciljeva projekta", navodi u knjizi. Osim toga, tako je moguće, tvrdi, provesti i projekte koji ne bi dobili potporu banaka, zbog toga što su u početnoj fazi ili nose rizik u razvoju proizvoda.  No, zasad je u Hrvatskoj malo informacija o tome što će biti prioriteti za EU fondove, iz kojih bi sektora  projekti mogli biti financirani iz nove financijske perspektive EU koja starta 2014. Dokumenti su još u izradi.       

Postoji li opasnost, prema vašim procjenama, da će Hrvatska više uplaćivati u proračun Europske unije nego iz njega povlačiti? 
 Ta opasnost postoji u prvoj godini članstva, te u 2014. godini. Jednostavno, nećemo stići provesti projekte koji će biti ugovoreni u prvim godinama članstva i odmah povući novac za njih. To je tehnika funkcioniranja strukturnih fondova, gdje se sredstva povlače tek na završetku projekta, za stvarno nastale i odobrene troškove. No, državne institucije su toga svjesne i rade. Tako Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova već financijski pomaže pripremu projekata, a i kroz pretpristupne fondove je financiran znatan dio tehničke pomoći za to. Dobro je i što će Hrvatska dobiti veliki predujam za iduće sedmogodišnje proračunsko razdoblje, što će sjesti na račun iduće godine.

Ministar Linić će moći biti zadovoljan.
Da, ali taj se novac ne smije trošiti ni za koju drugu namjenu. Nalazi se na računu Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija, koji je svojevrsna državna riznica samo za EU projekte. 

Piše se mnogo strategija i programa, što je sve u vezi s ulaskom u EU i korištenem fondova. Da li mi, zapravo, kasnimo?  
Kasnimo. No, kako Hrvatska ulazi u EU u zadnjih šest mjeseci financijske perspektive 2007.-2013., dogovoreno je da se za to razdoblje nastave primjenjivati dosadašnji programi, odnosno da tih pola godine bude svojevrsni nastavak IPA-e. U Ministarstvu gospodarstva tako već pripremaju natječaj za male i srednje poduzetnike, za grant shemu poticanja konkurentnosti. Dakle, kad govorim o kašnjenju, mislim na pripreme za novo proračunsko razdoblje, financijsku perspektivu 2014.-2020. Pripreme operativnih programa i drugih dokumenata su u tijeku, te ostaje za vidjeti kojom dinamikom će biti usuglašavani s Europskom komisijom i kada će se početi raspisivati prvi natječaji u novoj financijskoj perspektivi. To je, naime, moguće tek po potpisivanju partnerskog sporazuma EU-RH. 

Pa Europska komisija nam je već napisala gdje bi trebali biti naši prioriteti.  
Da, početkom veljače prezentiran je tzv. Position paper, prijedlog EK vezan uz pripremu i prioritete za novo proračunsko razdoblje. Na tome se sada radi, no čini se da natječaja po tim programima neće biti na početku 2014.        

Što je ključno za strategiju Europa 2020, prema kojoj je i složena financijska perspektiva 2014.-2020.?
 Vrlo jednostavno – ključna je riječ rast. Rast gospodarstva, rast zaposlenosti, rast društvene uključenosti. I hrvatske strategije neće moći izaći iz okvira te krovne EU strategije. Postavljeno je 11 tematskih ciljeva – ja to zovem "EU švedski stol" – i svaka članica sa svojim nacionalnim dokumentima odabire što je njoj s tog stola najpotrebnije za ostvarivanje razvojnih prioriteta i ciljeva.

Naslućujete li što će izabrati Hrvatska? 
Naznake su vidljive iz Position papera. Istaknuta su četiri ključna područja gdje su hrvatske potrebe ulaganja. Prvo je jačanje konkurentnosti gospodarstva, kroz pametnu specijalizaciju, ulaganje u inovacije, modernizaciju i konkurentnost  u poduzećima, te jačanje prometne i ICT infrastrukture. Potom, jače uključivanje ranjivih radnih skupina u tržište rada, očuvanje okoliša i zaštita prirodne baštine, te na kraju jačanje kapaciteta javne uprave i jačanje uključivanja  civilnog društva i socijalnih partnera   

Što znači pametna specijalizacija? Da će se Dalmacija specijalizirati za turizam, Slavonija za poljoprivredu, ili?
 Pametna specijalizacija podrazumijeva identificiranje inovativnih i brzo rastućih sektora koji će biti prioritetni sektori za investicije iz EU fondova. To, između ostalog, znači i osnivanje klastera i  klasterizaciju. Strategija  za pametnu specijalizaciju regija već je u visokoj fazi pripreme. A što se tiče regija i njihovog opredjeljenja, npr. u Dalmaciji ne misle samo na turizam, na listi želja imaju, recimo, i automobilsku industriju. 

Mijenja li se nešto u idućem razdoblju u EU oko kohezijske odnosno regionalne politke? 
Europa je u uočila nedostatke u financijskoj perspektivi 2007.-2013. te da članice ne povlače dovoljno sredstava iz strukturnih fondova. Rumunjska i Bugarska su sada ispod 20 posto certificiranih sredstava, Italija je na 50-ak posto, a kako se penjemo sjevernije, postoci su veći, no nigdje nisu ni blizu 100 posto. Očito je u pitanju preveliko administriranje, složena fondovska regulativa, dodjela sredstava je spora, nadzor i kontrole su iznimno zahtjevni, traže preveliku mobilizaciju administrativnih kapaciteta korisnika… U novoj su financijskoj perspektivi Europske unije 2014.-2020. godine napravljeni značajni iskoraci u pojednostavljivanju regulative i procedura, pokušava se ubrzati dodjela novca uz minimalno administartivno naprezanje korisnika. Što se tiče kontrola, trebale bi se raditi na principu uzorka i procjene rizika i to samo do određene razine.      

Koji hrvatski sektori mogu najviše prosperirati od EU fondova?  
U promet će se značajno ulagati, posebno željeznice, plovne puteve i dio cesta. Potom je tu zaštita okoliša, koja je u Hrvatskoj iznimno bitna, a to se dobrim dijelom odnosi na gospodarenje otpadom i upravljanje vodama. Za jačanje konkurentnosti poduzetnika ići će velika sredstva – u turizmu, za razvoj poduzetništva u ruralnim područjima, pa za inovacije, nove tehnologije, zelenu ekonomiju, uvođenje certifikacija itd. No, veliki generator projekata će biti lokalna država. U Ministarstvu regionalnog razvoja postoji velika baza projekata i projektnih ideja, a sada ih selektiraju. Svi koji su u visokoj fazi spremnosti moći će aplicirati već na prvim natječajima po ulasku u EU.

Što je cilj tih regionalnih, lokalnih projekata? Dizanje životnog standarda?
 Da, dizanje standarda na razinu EU u svim područjima. Recimo, jedna od zanimljivih aktivnosti će biti rješavanje gubitka energije u javnim zgradama. EU čak obvezuje svoje članice da 3% javnih zgrada godišnje mora učiniti energetski prihvatljivima, pa se to odnosi i na energetsku obnovu fasada, što će se financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ovakvi projekti generirat će značajne uštede u lokalnim proračunima.   

A kakav je općenito interes poduzetnika za financiranje kroz EU fondove? 
Velik jer kapitala ima sve manje, investitori su nepovjerljivi, a nema više ni toliko poticaja od države zbog velike proračunske kontrakcije. Dobiti 50 posto bespovratnih sredstava, što je minimum, pa sve do 80 ili čak 100 posto u slučaju inovacija, je jako stimulativno. K nama konzultantima dolazi se s relativno zrelim projektima koje je potrebno staviti u tražene forme i pripremiti za natječaj, ali mnogi dođu i pitati uklapaju li se uopće sa svojim projektima u ciljeve EU ili se trebaju okrenuti drugim izvorima.   

Recimo, za male i srednje poduzetnike, programu Poduzetnički impuls?
Točno. Interes je za to velik, ali sada je i natječaj za Poduzetnički impuls napravljen po principu europskih fondova, sa sličnim ključnim kriterijima i metodologijom. To je dobra vježba.

No, izazov je tvrtkama sufinanciranje i predfinanciranje projekata budući da na EU novac mogu računati tek kad projekt završe. 
Koliko znam, upravo se s Bruxellesom pregovaraju načini kako da se korisnicima olakša predfinanciranje, tj. provođenje projekata, te se očekuje da će 30% vrijednosti granta moći dobiti kao predujam, nakon potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. 

Dosad smo uglavnom dobro učili  

Možemo li biti zadovoljni kako i koliko Hrvatska privlači i povlači novac iz IPA-e, predpristupnih fondova EU? 

Logika pretpristupnih fondova EU nije puko privlačenje i povlačenje novca nego osposobljavanje zemlje kandidatkinje, da bude spremna priključiti se Uniji, te za povlačenje sredstva iz strukturnih fondova. Sve hrvatske institucije koje su bile akreditirane za upravljanje fondovima stekle su iznimno iskustvo, ustrojile su se na adekvatan način, pa je ta vježba spremnosti, da tako kažem, i pripremljenosti institucija, obavljena. I korisnici su mahom opet bile državne institucije, a u manjem dijelu su to bili poduzetnici i poljoprivrednici. Sredstva su, rekla bih na kraju, povučena vrlo dobro, a u nekim komponentama IPA-e je i više od 90 posto. IPARD je donekle podbacio, ali to je i razumljivo jer je poljoprivrednicima bilo jednostavnije uzimati nacionalne potpore i ne gnjaviti se s aplikacijama na engleskom, procedurama koje su potrebne za EU fondove i slično.

Najave

26. ožujka
Predavanje Štefana Fulea
Veleučilište Vern organizira predavanje europskog povjerenika za proširenje. Početak predavanja je u 11.15 sati, na Iblerovom trgu 10, II. kat

11.-13. travnja
Konferencija SLOVECRO
Inea Institut za jugozapadnu Europu organizira konferenciju SLOVECRO u Hotelu Ilirija u Biogradu na Moru. Cilj konferencije je predstaviti primjere dobre prakse povlačenja sredstva iz fondova EU.