Fondovi Europske unije dodana su vrijednost Republike Hrvatske i kontinuirano mijenjaju naše okruženje. Rečenica je to koju smo posljednjih godina čuli nebrojeno puta, posebno uoči izbora za Europski parlament jer sve s pridjevom "europski" zvuči s jedne strane pozitivno, dok s druge Europi pristupamo skeptično.  Fondovi EU svakako su jedan od imperativa kada govorimo o razvoju Hrvatske i jedan od pozitivnih segmenata od ulaska Hrvatske u EU, čija smo najmlađa članica.

No, prijeko potrebno je znanje kako iskoristiti EU fondove i koje su mogućnosti, što najbolje možemo vidjeti na već realiziranim projektima i područjima koja već ubiru plodove projekata u provedbi. RH u financijskom razdoblju 2014.-2020. iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ima ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. 

Operativni programi
Operativni programi su dokumenti u kojima se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje ESI fondova odnosno ostvarenje zacrtanih ciljeva. EU sredstva raspoređuju se prioritetnim osima, odnosno područjima, a zbog specifičnih potreba usmjereni su i na određene lokalitete. RH je donijela četiri takva programa, a aktivnosti unutar svakog operativnog programa financiraju se iz odgovarajućeg ESI fonda – Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Prema podacima koje su nam ustupili iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, trenutačno je kroz natječaje raspisano više od 88 posto ukupno alociranih sredstava, ugovoreno je 68 posto, krajnjim je korisnicima isplaćeno 22 posto, a ovjereno je 18 posto sredstava. Prema zadnjem izvještaju Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja i primanja iz Europske unije, a u ovom trenutku u državni proračun ušlo je gotovo dvije milijarde eura. 

"Cilj je do kraja ove godine ugovoriti više od 85 posto sredstava, a do kraja financijske perspektive biti na više od 100 posto ugovorenih sredstava", riječi su ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac. Često ove ciljeve čujemo tijekom predstavljanja EU projekata i rezultata, što je legitimno, no s druge je strane potrebno govoriti i o izazovima s kojima se susrećemo jer dobra namjera i cilj traže i dobru podlogu

Nova pravila
Što se tiče nove financijske perspektive 2021.-2027. Hrvatska spada u manje razvijene regije, a prema prijedlogu na raspolaganju ćemo imati 5,6 posto manje u odnosu na trenutačno financijsko razdoblje, točnije 9,9 milijardi eura u novom razdoblju. Sredstva će se povećavati za samo šest zemalja, dok će se druge suočiti sa smanjenjem alokacije za 20 i više posto.

No, za Hrvatsku bi niz problema koje smo naveli trebao biti tek dodatni poticaj, a za Ministarstvo i više od toga jer, kako i sami ističu, uključeni su u pregovore, dijaloge i dogovore vezano uz izradu novog zakonodavnog okvira za EU fondove. Ove i prošle godine Ministarstvo tako organizira informativno-edukativna događanja Regionalni dani EU fondova u gradovima koji su povukli značajan broj sredstava, kako bi širu javnost informirali o značaju i mogućnostima koje nude EU fondovi, s ciljem jačanja regionalnoga razvoja te cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Hrvatske.   

'Učimo na greškama'
"Na početku mandata ove Vlade, dočekalo nas je puno problema, kao i velika kašnjenja, a natječaji su se počeli objavljivati tek u 2016., ugovorenost projekata je bila na razini od 9% ukupne alokacije, objašnjavaju iz Ministarstva i poručuju – skupljamo iskustva i učimo na greškama. Kada su se "pohvatali konci", rezultati su rekli za sebe: iz EU fondova financirano je 8000 poduzetnika, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je i obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti.

Izazovi i problemi koji zahvaćaju korisnike EU fondova su usporenost i kompliciranost sustava, dakle administrativne prepreke, za koje Ministarstvo dijelom preuzima odgovornost, a dijelom je, kažu, riječ i o zahtjevima Europske unije. No, pojednostavljenje procedura i jednostavniji i brži procesi na svim razinama cilj su i prioritet, uz promjene i izmjene potrebne alokacije po pojedinim prioritetima i područjima u sljedećem financijskom razdoblju. Manjak stručnjaka za provedbu EU projekata također je jedan od problema.

Ministrica Žalac početkom godine je napomenula da ih nedostaje oko 2700. Je li realni broj veći ne predstavlja gorući problem dok god ima tvrtki koje u suradnji s Ministarstvom provode edukacije, seminare i usavršavanja i dok god društvo radi na zainteresiranosti ljudi, poticanju i informiranju. Dakle, "ipak se kreće".  U Ministarstvu kažu da broj stručnjaka svakim danom raste te da kontinuirano i intenzivno rade da ih se stvori još više.

Podsjetimo, početkom godine Ministarstvo je sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom potpisali Ugovor o suradnji kojim će studentima omogućiti da u sklopu prakse u Ministarstvu steknu znanja i vještina iz područja EU fondova, a to je tek jedan od primjera koje uviđamo i kao obični čitatelji – interesa svakako ima, od same edukacije do korištenja. Specijaliziranih stručnjaka za EU fondove nedostaje i imperativ je inzistirati i aktivno raditi na jačanju kapaciteta u ovom području u privatnom i u javnom sektoru. 

Što kažu poduzetnici?
Je li potrebno čekati bolja vremena za poduzetnike ili su ta vremena sada? Kako bi se ostvarili rezultati, neophodna je poslovna podloga, strateški plan, ali i vlastita financijska potpora na koju poduzetnici danas često i ne računaju jer misle da će fondovi EU pokriti većinu toga, no proces nikako nije utopijski, ali nije ni bauk.  Također, poduzetnici s kojima smo imali prilike razgovarati i koji su učili na greškama napominju da se projekt koji je sufinanciran iz fondova EU ne može provesti u kratkom vremenu, jer s njime dolaze očekivanja poput boljeg pozicioniranja tvrtke na tržištu, razvoja, a i novih zapošljavanja, kao i prosperitet mladih te prijateljsko i konkurentno poduzetničko okruženje. 

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima i Integrirana teritorijalna ulaganja samo su nekih od pozitivnih primjera. Stoga je važno istaknuti takve primjere učinkovitosti korištenja europskih projekata i primjene novca iz EU fondova u i za razvoj poslovanja, a  njih ćemo predstaviti u serijalu o konkretnim primjerima korištenja fondova Europske unije, kao i boljkama i izazovima.