Okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj Europske unije najveći je strateški R&D program u Europi, a ključnu ulogu u njegovoj provedbi imaju upravo istraživačko razvojne organizacije. Do sada je Hrvatska samo iz Sedmog okvirnog programa (FP7) povukla skoro 60 milijuna eura. Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se nove mogućnosti sufinanciranja putem korištenja sredstava iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Na raspolaganju će biti znatno veća sredstva te će se značajno povećati i raspon mogućih područja ulaganja. Uloga radnih skupina EARTO-a je omogućiti manjim nacionalno istraživačko razvojnim zajednicama, kakva je Hrvatska, da se izbore za utjecaj u kreiranju europskih politika, direktiva, zakona i propisa te dogovaraju zajedničke akcije. Vodeći predstavnici Udruženja europskih istraživačkih i razvojnih organizacija – EARTO ove godine okupit će se u Dubrovniku!
EARTO konferencija koja se pod naslovom: NEW HORIZONS FOR 2020 AND BEYOND – CROATIA AND SOUTH EAST EUROPE IN THE EUROPEAN UNION održava od 23. do 24. svibnja u hotelu Libertas Rixos u Dubrovniku okupit će preko 350 najuspješnijih europskih inovatora i gospodarstvenika. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a zajednički je organiziraju Institut Ruđer Bošković i Brodarski institut d.o.o.
Osnovni cilj konferencije je upozoriti na promjene i pogodnosti koje se Hrvatskoj otvaraju članstvom u EU na području znanosti i istraživanja te na snažnijem integriranju zemalja jugoistočne Europe u Europski istraživački prostor i novom programu za razvoj i inovacije – Horizon 2020. Poseban će naglasak u tom smislu biti na odgovornosti i učinkovitom korištenju europskih strukturnih fondova u svrhu poticanja istraživanja i razvoja te jačanju veza između znanosti i gospodarstva s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarstva.
Kvalitetna priprema za EU fondove je imperativ
Naime, ukupna sredstva dodijeljena Hrvatskoj kroz pred pristupne fondove za razdoblje 2007-2011. iznose 750 milijuna eura. Za razdoblje do ulaska u EU dodijeljeno je dodatnih 202 milijuna eura. Iako zasad nije moguće točno reći koliko će sredstava Hrvatska dobiti na korištenje u sklopu EU strukturnih fondova nakon pristupanja Europskoj uniji, na temelju dosadašnjeg iskustva ostalih zemalja, možemo zaključiti da će to biti do 1,6 milijardi eura godišnje, što je oko 10 do 15 puta više nego što Hrvatska ima na raspolaganju sada u okviru pretpristupnih instrumenata.
Imperativ je stoga, potaknuti lokalne zajednice, istraživačke i razvojne organizacije te gospodarstvenike na pripremanje kvalitetnih projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije kako bi se omogućilo povećanje konkurentnosti svih hrvatskih regija. Ukoliko ovu priliku propustimo, sredstva će rebalansom biti dodijeljena drugim državama, a ishod za Hrvatsku će biti takav da će više plaćati članstvo, nego što od njega dobiva.
Upravo tu svoju glavnu ulogu ostvaruje EARTO i to ne samo kao stručna podrška u pripremi projekata već i kao ključni posrednik i zagovaratelj stavova i prioriteta svojih članova među donositeljima odluka putem radnih skupina u Bruxellesu. Članovi EARTO-a sjede u utjecajnim europskim političkim tijelima, uključujući European Research Area Board (ERAB), europske okvirne programe savjetodavne odbore, komisije i stručne skupine.
EARTO ključni partner u Bruxellesu
Institut Ruđer Bošković najviše sredstava povlači iz europskih projekta. Od početka implementacije FP7 programa znanstvenici IRB-a sudjelovali su u 25 projekta ukupne ugovorene vrijednosti oko 4,6 milijuna eura, a uskoro očekujemo i ugovaranje FP7 projekta iz sheme REGPOT čija je procijenjena vrijednost oko 5 milijuna EUR.
„Ruđerovi znanstvenici trenutno sudjeluju u 27 međunarodna projekta od čega su čak 18 FP7 projekti. Također, sudjelujemo i na 4 projekta za strukturne fondove, od kojih je samo naš stožerni ruđerovski projekt vrijedan oko 60 milijuna eura.
IRB je član EARTO-a od 2008. godine. Članstvom u EARTO-u Institut je dobio glas u Bruxellesu o ključnim pitanjima te pristup uslugama koje nude dodanu vrijednost svojim članovima od poboljšanja operativne prakse, umrežavanja, ključnim informacijama o mogućnostima financiranja i sl. Izuzetna nam je čast da je Institutu Ruđer Bošković, uz Brodarski Institut, dodijeljena organizacija ovogodišnje EARTO konferencije jer nam to otvara veliku priliku da se na tržištu predstavimo kao atraktivni partneri u regiji.“ – istaknuo je u najavi EARTO konferencije ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić.
„EARTO je u Republici Hrvatskoj i u samom Brodarskom institutu već dao značajan doprinos razumijevanju uloge i značaja istraživačko-tehnoloških organizacija u gospodarskom i socijalnom razvoju. Poslovni kontakti i već započeti konkretni projekti, kao i oni koje tek pripremamo, ne bi bili mogući da se nismo aktivno uključili u radne skupine EARTO-a. Vjerujemo da ćemo od srpnja 2013., uz potporu naših europskih partnera, pozicionirati Brodarski institut kao regionalnog lidera u pomorskim i zelenim tehnologijama.
Ove godine preuzeli smo, zajedno s Institutom Ruđer Bošković ulogu organizatora Konferencije, u želji da preuzmemo dio odgovornosti za kreiranje regionalne znanstvene politike. To je ujedno i naša pomoć regionalnim istraživačko razvojnim institucijama da se približe Europi kroz sustav istraživanja i razvoja jer jedino će znanost donijeti boljitak gospodarstvima regije.“ – naglasio je prof. dr. Vladimir Koroman, direktor Brodarskog Instituta d.o.o.
Ovogodišnju EARTO konferenciju otvoriti će ministar znanosti obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović, a izlaganja će uz uvažene predstavnike europskih organizacija održati g.Pierre Godin, generalni direktor za regionalnu politiku pri Europskoj komisiji, g.Octavio Quintana Trias, direktora za Europski istraživački prostor i generalni direktor za istraživanja i razvoj pri Europskoj komisiji te g.Paulo Correa, vodeći ekonomist Svjetske banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu