Ove strateške i financijske odluke donesene 2019. i 2020. godine na razini Europske unije, danas u jeku energetske krize, pokazuju se ključnima za ublažavanje negativnih efekata koje cijena energenata ima na gospodarstvo, javnu upravu i građane. Već sada je vidljivo da su oni koji su bili spremni uložiti u zelenu tranziciju ranije, sada u boljoj poziciji – koriste energiju iz obnovljivih izvora energije, energetski su učinkovitiji i oslanjaju se na tehnološka rješenja koja donose uštede.

Za podizanje otpornosti i podizanje konkurentnosti poslovanja putem investicija u zelene tehnologije treba vremena i podrazumijeva značajna financijska ulaganja. No, dobra vijest je da je prilika zaista mnogo. U “šumi” europskih fondova i programa, teško je odgonetnuti što je na raspolaganju, kome i pod kojim uvjetima. Pa pokušajmo pojednostaviti. Planom oporavka predviđena su ulaganja u javnu energetsku infrastrukturu. Unaprijedit će se veliki toplinski sustavi, dograditi i digitalizirati sustavi prijenosa električne energije te pokrenuti ulaganja u korištenje vodika i nove tehnologije. Ključnu ulogu u uspješnoj provedbi ovih investicija koje trebaju biti realizirane do 2026. ukupne vrijednosti veće od četiri milijarde kuna imat će energetske kompanije. S obzirom na opseg i vrijednost ovih ulaganja, otvaraju se prilike za poduzetnike u građevinskom, energetskom i IT sektoru da iskoriste mogućnost sudjelovanja u nabavama za realizaciju projekata. Gradovi i općine, koji se već sada suočavaju s mnogim problemima uzrokovanim cijenama energije, neće biti u prilici brzo i jednostavno osjetiti koristi fondova EU za zelenu tranziciju. Naime, Plan oporavka fokusiran je na velike energetske projekte na državnoj razini, dok je jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju samo financiranje za energetsku obnovu zgrada. To znači da će oni morati pričekati izdašnije natječaje iz Višegodišnjeg financijskog okvira koje ne očekujemo prije polovice 2023. godine.

Poslovanje tvrtki u energetski intenzivnim industrijama izazovnije je nego ikad, posebice ako su do sada odgađale ulagati u zelenu tranziciju. Poduzetnici budno prate najave i EU natječaje kojima bi mogli sufinancirati ulaganja u povećanje energetske neovisnosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Dva su takva natječaja, predviđena Planom oporavka, već objavljena, a jedan od njih je Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo. Ovim natječajem osigurano je 1,9 milijardi kuna bespovratnih sredstava kojima će se izgraditi i/ili rekonstruirati proizvodni objekti, nabaviti novi ili zamijeniti postojeći strojevi te ulagati u obnovljive izvore energije. Uz pomoć ovog natječaja, za koji prijave traju još manje od dva mjeseca, mala i srednja društva mogu osigurati do 7,5 milijuna kuna za svoje poslovanje, a velika društva do čak 35 milijuna kuna bespovratnih sredstava za financiranje novih investicija.

Drugi poziv koji je vrlo bitan za brojne naše poduzetnike je Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma. Moglo bi se reći da je ovo šansa koja se ne propušta s obzirom na to da se sufinanciranja u području turizma pojavljuju vrlo rijetko. Osim smanjenja učinaka prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima, jedan od značajnijih benefita će u konačnici biti i povećanje zaposlenosti u lokalnim zajednicama. Sredstva u ukupnom iznosu od 1,02 milijardi kuna namijenjena su za izgradnju ili obnovu objekata i povećanje broja smještajnih jedinica, ali i poboljšanje energetske učinkovitosti, investiranje u obnovljive izvore energije, edukaciju osoblja te digitalizaciju poslovanja. Prihvatljivi prijavitelji, mala te srednja i velika poduzeća, za ove će investicije imati na raspolaganju potpore u visini od 2 do 50 milijuna kuna, ovisno o predmetu i lokaciji ulaganja te veličini poduzeća. Pored dva spomenuta poziva iz Plana oporavka, dvije velike prilike stižu iz Modernizacijskog fonda koji je namijenjen podršci deset država članica Europske unije s nižim dohodcima u svrhu postizanja ciljeva europskog zelenog plana. Iako su oba programa za sada još samo u najavi, poznato je da će na raspolaganju biti 1,2 milijarde kuna, koje su u jednakom omjeru podijeljene na dva programa: Program dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije i Program dodjele državnih potpora za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji. Konkretno, radi se o programima kroz koje će biti moguće aplicirati za bespovratna sredstva namijenjena ulaganjima u obnovljive izvore energije, mjere energetske učinkovitosti te visokoučinkovitu kogeneraciju. Oba poziva kreirana su s ciljem odgovora na potrebe poduzetnika za ispunjavanjem klimatskih i energetskih ciljeva Republike Hrvatske i Europske unije, no tako da se pritom istovremeno omogući i zadržavanje, odnosno povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj.

Prilika za sufinanciranje ulaganja u zelenu tranziciju za poduzetnike je više nego ikad, no za uspješno povlačenje sredstava potrebno je detaljno proučiti uvjete natječaja te što je moguće ranije započeti s pripremom tehničke i projektne dokumentacije.