Iako je Europa premrežena prometnom infrastrukturom, i dalje postoji prilika za velika ulaganja u taj sektor, zaključak je EU regionalne konferencije "Investment Plan for Europe – Investing in Transport" koja se krajem proteklog tjedna održala u Ljubljani. Štoviše, transport je jedan od stupova investicijskog programa Europske unije, Junckerovog plana, kojim se stari kontinent želi izvući iz recesije. Od ukupno 54 strateška projekta koje je do sada odobrio EU-ov Fond za strateške investicije (EFSI), njih 10 se odnosi na prometnu infrastrukturu.
Jeftini kapital
Sam EFSI ne omogućuje bespovratna sredstva, nego povoljne kreditne linije i garancije, a što znači da su njegovi korisnici, prije svega, najbogatije članice Unije. S obzirom na to, većina od ovih 10 investicija se odnosi na Francusku, Italiju, Veliku Britaniju, Španjolsku i Nizozemsku. Stephane Ouaki, čelnik odjela Europske komisije za strateške infrastrukturne projekte u prometu (DG Move), pojašnjava da je vrijednost odobrenih transportnih projekta iz EFSI programa oko pet milijardi eura, a da bi oni po svom završetku trebali stvoriti 60.000 novih radnih mjesta. "Moramo se koncentirati na projekte koji donose novu vrijednost i nova radna mjesta.
Prometna infrastruktura koja se finacnira iz EU fondova nije sama sebi svrhe nego treba doprinjeti rastu ili stvaranju industrije i ukupnom društvenom razvoju", kazao je Ouaki. Rudolf Niessler, direktor odjela za regionalne politike Europske komisije (DG Regio), istaknuo je da je u aktualnoj financijskoj perspektivi Europske unije, od 2014. godine do 2020. godine, za velike prometne projekte, iz raznih europskih fondova, osigurano oko 450 milijardi eura čime bi se trebalo realizirati 500-injak infrastrukturnih objekata.
Guy Chetrit, glavni savjetnik Europske investicijske banke (EIB) zadužen za javno-privatno partnerstvo, istaknuo je posebnu važnost da u projekte budu uključeni i privatni investitori jer to bankama daje dodatnu garanciju da će projekt biti isplativ. Pim Van Ballekom, potpredsjednik za transport EIB-a pojasnio je da je već sada postala praksa da se svi predloženi infrastrukturni projekti detaljno analiziraju kroz svoju svrsihodnost i isplativost da se ne bi ponavljale neke "greške" iz prethodnog razdoblja kada su se, posebice u Španjolskoj i Grčkoj, gradile ceste, mostovi i aerodromi koji ne služe zapravo ničem.
Bez Hrvata
Konferencija u Ljubljani je okupila gotovo tisuću sudionika, od stručnjaka Europske komisije, dužnosnika ministarstava prometa i infrastrukture iz jugoistočne Europe pa do predstavnika razvojnih i poslovnih banaka iz čitavog svijeta. Zanimljivost koja je upala u oči organizatorima, a na što su ukazali i hrvatskim novinarima, da na konferenciji, barem u službenom dijelu manifestacije, nije bilo niti jednog predstavnika hrvatske države ili bilo koje domaće financijske ili stručne institucije iako je u Hrvatskoj aktualno nekoliko prometnih projekta teških više milijardi eura za koje se najavljuje da će biti financirani iz fondova Europske unije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.buimo savjesni evropskih novaca koji nam se nude šanse se ne propuštaju tko jednom propust bit će mu oprošteno dali znate 7 propalih 7 neiskorištenih
Uključite se u raspravu