Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju ključna je institucija ne samo za provedbu isplate potpora poljoprivrednim gospodarstvima već i za punu koordinaciju poslova oko pretpristupnog europskog fonda IPARD, od odobravanja zahtjeva za sufinanciranje investicija u poljoprivredi, raspodjele sredstava do petogodišnjeg nadzora svih ugovorenih projekata. Ravnatelj Agencije Ante Pezo za Poslovni dnevnik iznosi podatke o iskustvima povlačenja novca iz europske blagajne te najavljuje kako očekuju da će 2013. donijeti iznimno veliki broj zahtjeva potencijalnih korisnika, što bi moglo rezultirati time da će u završnici IPARD-a zapravo i nedostajati novca za sve ponuđene projekte. Bude li tako, oni će morati pričekati sljedeću godinu i novo proračunsko razdoblje EU-a, odnosno novac iz  Fonda za ruralni razvoj.

Objavili ste nedavno da su dosad, od pristiglih 317 prijava za Mjere IPARD-a 101 i 103, ugovorena tek 172 projekta, a gotovo pola je odbačeno ili odgođeno. Kako to objašnjavate?
Broj ugovorenih projekata već se popeo na više od 250. Treba se prisjetiti da se cijela administracija zapravo u hodu učila te da su se slični problemi događali i kod ostalih 12 zemalja pristupnica. Nije to kuriozitet Hrvatske. Došli smo u fazu da bi se u posljednjoj godini moglo povući više sredstava nego ukupno svih prethodnih godina. U odnosu na SAPARD, koji je iskorišten 48 posto, u IPARD-u bismo, kako sada stvari stoje, mogli povući sva preostala sredstva, što bi iznosilo oko 60 posto od dodijeljenih 179 milijuna eura. Egzaktan podatak ipak ne možemo još dati, među ostalim i zbog toga što je investitorima dopušteno da dvije godine ne moraju povući dodijeljena sredstva. IPARD nam je dobra škola za fond ruralnog razvoja gdje nas od 2014. očekuju znatno veća sredstva. 

Koliko je novca dosad vraćeno u Bruxelles iz IPARD-a?
Alokacije za 2007. i 2008., ukupno oko 50 milijuna eura. Godišnja alokacija sredstava i godišnja isplata ne mogu se usporediti – godišnja alokacija može se trošiti tijekom te godine za koju je namijenjena + 3 sljedeće godine, a isplate isključivo ovise o kompleksnosti projekta, o tome kada je projekt završen, jer se isplata IPARD sredstava obavlja isključivo kao povrat uloženih sredstava za prihvatljive troškove za završene i plaćene projekte. Budući da smo akreditaciju za IPARD dobili tek na kraju 2009. nije čudo da nam je iskoristivost IPARD-a u 2011. godini vrlo mala, budući da je vrlo malo projekata moglo biti završeno tijekom dvije godine provedbe, pogotovo onih većih projekata koji obuhvaćaju izgradnju novih objekata i kapaciteta. Budući da se većina ugovorenih projekata provodila dulje od dvije godine, nije bilo značajnijih isplata, već samo onih za manje, završene projekte.

Tko je na lokalnoj razini povukao najviše sredstava, gdje su projekti bili najpripremljeniji?
Istarska županija najviše je uzela, slijede Osječko-baranjska i Zagrebačka županija. S obzirom na pristigli veliki broj prijava, redoslijed bi se uskoro mogao izmijeniti. Ugovoreni projekti su u fazi implementacije te će zahtjevi za isplatu tih projekata pristizati prema rokovima predviđenim u ugovorima. Treba pridodati da s novim natječajima u 2013. očekujemo nastavak pozitivnih trendova koje bilježimo u posljednjim natječajima te još bolje rezultate u svim mjerama. Sve navedeno daje nam za pravo vjerovati da će se sva preostala sredstva u potpunosti iskoristiti do kraja implementacije IPARD programa.
Zašto je Mjera 301, izgradnja komunalne infrastrukture u naseljima do 10.000 stanovnika, imala dva natječaja i više ih navodno neće biti.Stiglo je 97 prijava s projektima ukupne vrijednosti oko 40 milijuna eura što značajno premašuje iznos potpore namijenjene za tu mjeru, zato neće više biti natječaja. Da sve zahtjeve zadovoljimo nedostaje  oko 15 milijuna eura. Gotovo sa svim natječajima je sada takva situacija, više je prijava nego sredstava, tako da  moramo obraditi sve prijave, rangirati ih, da bi projekti s najviše bodova mogli ugovoriti sredstva.

U natječaju koji upravo traje za Mjeru 101 prvi puta se dopušta nabava i poljoprivredne mehanizacije.
Upravo zbog te mogućnosti očekujemo navalu prijava, vjerojatno par stotina, procjenjujemo da bi ukupno kroz ovogodišnje natječaje moglo stići možda i više od 1000 zahtjeva. Kroz sve prošle godine nismo imali toliki interes i to je najveći izazov pred Agencijom. Sve pristigle prijave moraju se obraditi u dosta kratkom roku, na sreću, imamo istrenirane timove koji će to uspjeti savladati.

Da li svi postupci iz IPARD-a moraju biti gotovi do kraja 2013.?
Za Mjeru 301 bilo bi dobro da je završena prije ulaska Hrvatske u EU budući da obveznici, općine, moraju provesti postupak javne nabave. Za ostale mjere, s obzirom na to da aktualni natječaji traju do kraja srpnja, prema zaprimljenom broju prijava procijenit ćemo kada bi IPARD mogao biti okončan. Nadamo se da bi to moglo biti do kraja trećeg kvartala.

A što će biti s natječajima za mjere 101 i 103 koji su oglašeni za rujan/listopad ove godine?
Ti rokovi su okvirni. Pristigne li dovoljan broj kvalitetnih prijava u natječajima koji traju do početka svibnja koji će pokupiti sva raspoloživa sredstva, jesenski rok se briše.

Ima li nekih ograničenja od strane EU, limitiraju li oni rokove? Govorilo se da je kraj 2013. finale i novac koja ostane neiskorišten vraća se Bruxellesu.
Kraj ove godine okvirni je uvjet. Dokle god ne počnemo ugovarati projekte iz novog programskog ciklusa za razdoblje 2014.-2020. godine, a imamo nepotrošenih sredstava, možemo ih dijeliti. Agenciji, treba to reći, IPARD traje još pet godina nakon izvršene isplate potpore, a korisnici moraju biti svjesni da se u tom razdoblju moraju držati svih ugovorenih pravila za projekte za koje im je odobren novac. Oni su, kao i Agencija, podložni stalnim kontrolama, što s naše strane, što od revizije Europske komisije. Valja naglasiti da se sustav koji je vrijedio za IPARD zadržava i dalje, po istim principima tražit će se i dobivati potpore nakon što postanemo članica EU iz novog fonda za financiranje ruralnog razvoja.

Iz redova samih poljoprivrednika čuje se da su danas u velikim problemima farme financirane iz kapitalnih ulaganja što nije slučaj s projektima iz SAPARD-a i IPARD-a.
Pamtimo da su potpore kroz kapitalna ulaganja, novac poreznih obveznika, olako dijeljene bez pravog nadzora je li novac investiran namjenski. Toga u ova dva fonda nema, zapravo i SAPARD i IPARD su zamišljeni kao potpora ne za posrnule poduzetnike koji su u financijskim dubiozama već za uspješne farmere koji žele nadograditi svoja gospodarstva, učiniti ih još konkurentnijima. Ova Agencija je produkt moranja, ona je uvjet Europske komisije i jedina se nalazi u pretpristupnom ugovoru. Odobrava i nadzire projekte, što je svojevrsno jamstvo da promašaja u investiranju nema, odnosno da mogu biti vrlo minimalni jer nitko ne postiže 100-postotni učinak. Naša akreditacija jamči da je sustav izgrađen u cijelosti, kroz SAPARD smo završili srednju školu, kroz IPARD fakultet što i poljoprivrednicima i nama u Agenciji daje sigurnost za lakšu provedbu podjele sredstava nakon što uđemo u EU.

Mjera 302 čini se posebno atraktivnom jer otvara mogućnost sufinanciranja servisnih radionica za poljoprivrednu mehanizaciju preko dječjih vrtića i rekreacijskih sadržaja do turizma. Za što je najveći interes?
Dominiraju zahtjevi za turističke sadržaje jer nije uvjet registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nego sredstva mogu dobiti sve fizičke osobe koje ponude kvalitetan projekt uz jedini uvjet da investiraju u ruralnom području. Maksimalna visina prihvatljivih izdataka je 150.000 eura. Do kraja 2012. zaprimljena su i 92 projekta za ulaganja u obnovljive izvore energije, što je veliki broj zahtjeva. Za te projekte maksimalna visina prihvatljivih izdataka iznosi 675 tisuća eura.

Hoćete reći da nije bilo interesa za servisne radionice i vrtiće?
Zaprimili smo tek po jedan zahtjev za servisnu radionicu i vrtić.

Novi natječaj za Mjeru 302 najavljen je za lipanj. Je li točno da dopušta potpore za investiranje u frizerske salone i domove za starije i nemoćne?
Nakon provedene analize potreba ruralnih prostora odobrena su i takva ulaganja, današnja populacijska struktura svjedoči da ruralnim područjima više trebaju domovi za starije nego vrtići. To je ilustrativno potvrdio i samo jedan zahtjev za gradnju vrtića.

Unija je izdašna u davanju potpora, no i vrlo stroga u nadzoru. Za IPARD je još rano govoriti, no je li netko od korisnika SAPARD-a uhvaćen u nedopuštenim radnjama?
Jedan korisnik SAPARD-a je na crnoj listi, odnosno izdana mu je Odluka o povratu sredstava te rok za vraćanje istih uslijed utvrđenih nepravilnosti i nepridržavanja pravila provedbe ovog programa, odnosno Ugovora o dodjeli sredstava. Svi SAPARD (a isto vrijedi i za IPARD) projekti/korisnici podliježu tijekom pet godina od isplate potpore, odnosno pet godina od završetka projekta odredbi pridržavanja svih pravila ovih programa te su u sustavu ex-post kontrole od strane kako Agencije za plaćanja, tako i drugih tijela (revizija) vezanih za implemenaciju EU pretpristupnih programa (uključujući i EK revizore). Za provedbu i SAPARD-a i IPARD-a jamac je država. Ukoliko korisnik ne može vratiti dobivenu potporu u blagajnu EU, umjesto njega čini to država koja potom kroz sudski postupak utjeruje svoj novac natrag. 

Tko utvrđuje je li neki korisnik prekršio pravila i dobiveni novac potrošio suprotno ugovoru, još uvijek hrvatske institucije ili to već rade europske?
OLAF to radi, kao i Agencija za plaćanja te druge revizije koje sam već spomenuo. Revizorske procedure su vrlo rigorozne. Jamčim da Agencija nije propustila nešto validirati, sve je obavljeno po vrlo zahtjevnim pravilima. Nama u Agenciji itekako je stalo da svi projekti budu završeni zakonito, naše kontrole su stalne dok se projekt ne završi, a onda još najmanje jednom tijekom perioda od pet godina. Ne pada nam na pamet kockati se, jer ustanovi li se naš propust u pitanje dolazi akreditacija Agencije. Tijekom investiranja dopuštene su promjene na projektu, svi korisnici to znaju, ali svaka izmjena mora biti odobrena i potvrđena aneksom. Kada se nekoga stavi na crnu listu i izda odluku o povratu potpore sigurno su nađene nepravilnosti. U nadzoru se temeljito pročešlja ne svaki list papira nego i svaki podatak. Ti ljudi koji dolaze u kontrole i revizije imaju golemo znanje stjecano već 33 godine u starim ali i u novim članicama Unije i vjerojatno temeljem tog iskustva mogu pretpostaviti gdje treba tražiti moguće zloporabe. I europski seljaci su varali pa je zbog toga uvedeno obvezno ortofoto snimanje korištenih poljoprivrednih površina i katastar vinograda. Objavljen je nedavno podatak da sadašnje članice moraju vratiti oko 440 milijuna eura radi nepravilnosti u podjeli potpora poljoprivrednicima.

2012. za IPARD bila najuspješnija

Koliko ste zadovoljni prošlogodišnjim učinkom?

Možemo se pohvaliti da je 2012. bila najuspješnija godina. Isplaćeno je gotovo pet i pol puta više sredstava nego prijašnjih godina. Ukupno je do sada isplaćeno 80 projekata u vrijednosti 155 milijuna kuna.

Što je razlog da se IPARD zapravo počeo zahuktavati tek 2011. godine?

Proračunska alokacija po godini određena je na oko 25-27 milijuna eura. Kod pripreme IPARD-a trebalo je u prve dvije godine te iznose smanjiti na tek po nekoliko milijuna. Bilo je dosta početničkih problema pa je i prva akreditacija za mjere 101 i 103 dobivena tek krajem 2009, tako da nismo mogli povući sredstva iz prve dvije godine.

Ima ih 559, bit će ukupno 660

Postoje prigovori o glomaznom aparatu vaše Agencije. Koliko je zaposlenih?

Upravo zbog zloporaba koje su se svojedobno događale u EU uveden je rigorozan sustav kontrole koji uvjetuje broj zaposlenih. Poljoprivrednik u Austriji, Švedskoj, Hrvatskoj ili Litvi mora dobiti istu razinu usluge kako kod isplate potpora tako i kod nadzora na terenu. Primjerice, standard IT sigurnosti koji ova Agencija ima istovjetan je onom koji imaju banke. Možemo jedino žaliti što ovakav sustav nismo imali kada smo u 100-postotnom iznosu isplaćivali novac hrvatskih poreznih obveznika i kada smo imali 203 mjere u stočarstvu i biljnoj proizvodnji. Sada imamo tek 15 mjera i 559 zaposlenih, do kraja godine treba nas biti 660.  

Najave

27. ožujka

Savjetovanje o EU projektima

Tvrtka EU projekti organizira savjetovanje o tome kako realizirati infrastrukturni projekt iz EU fondova. Trg D. Iblera 10, Importanne Gallerija, u 9.30 sati

27. ožujka

Projekt "Otvorena vrata"

SAFU organizira predavanje na temu "Financijsko upravljanje ugovorima koje financira EU – napredna radionica". Održat će se u Ulici grada Vukovara 284, u 9 sati