MSU Bauhausom povukao novac iz europskih fondova

Autor: Marta Duić , 31. kolovoz 2015. u 22:01
Uži tim MSU-a koji je radio na EU projektu BAUNET: Darko Šimičić, Vesna Meštrić, Vladimir Končar, Aleksandra Mudrovčić, Zvijezdana Murseli, Martina Munivrana/Igor Kralj/PIXSELL

Europska unija sufinancira 50 posto projekta Baunet, vrijednog ukupno 256 tisuća eura.

Izložba Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET) koja je predstavljala opuse umjetnika, arhitekata i dizajnera koji su se školovali na najutjecajnijoj međunarodnoj školi, Bauhaus, a potječu iz Hrvatske te iz regije jedan je od projekata Muzeja suvremene umjetnosti koji se financirao iz EU fondova. Projekt ukupnog iznosa 256.000 eura, ostvario je potporu od 50 posto iz Programa Kultura 2007 – 2013. 

Kvalitetna priprema
˝Za prijavu projekta na EU fond Program Kultura 2007 – 2013, odlučili smo se nakon sudjelovanja na nekoliko seminara o sufinanciranju projekta iz EU fondova te konzultacija i prezentacije projektne ideje u u Kulturnoj kontaktnoj točki Ministarstva kulture. Priprema projekta trajala je godinu dana kada smo pregovarali sa potencijalnim partnerima, no samo finaliziranje projekta i ispunjavanje natječajne dokumentacije trajalo je svega mjesec dana˝, pojasnila je Vesna Meštrić, suautorica i voditeljica projekta BAUNET. U istraživačkom djelu projekta BAUNET sudjelovale su kulturne institucije iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

 

Meštrić

EU fondovi su važan model financiranja i omogućuju kvalitetnu realizaciju

Nositelj projekta je MSU Zagreb, a suorganizatori su Universalmuseum Joanneum iz Graza, Akademija likovnih umjetnosti iz Sarajeva te Loški muzej iz Škofje Loke. Izložba je realizirana uz potporu programa Europske unije Kultura 2007- 2013, Art Mentor Foundation Lucerne, Allianz Kulturstiftung, Goethe Instituta u Zagrebu, Grada Zagreba i Ministarstva kulture.Kako kaže Meštrić, nakon prijave projekta na natječaj, informaciju o ostvarenoj potpori dobili su nakon osam mjeseci i u tom je razdoblju projektna dokumentacija prolazila kroz proces evaluacije sadržaja projekta i njegove razrade kao i provjeru financijske strane kada su ih tražili dodatna obrazloženja. Poteškoća oko prijave projekta nisu imali, no ipak bilo ih je u pripremnoj fazi projekta kada su tražili partnera u projektu.

Dobiveni novac iskoristili su za arhivska istraživanja, konferencije, digitalizaciju arhivske građe i umjetničkih radova koja se čuva u muzejima i privatnim arhivima, izradu baze podataka, web stranice projekta, izložbi i publikacija u svim zemljama partnerima. U realizaciji projekta sudjelovalo je više od pedeset istraživača, stručnih suradnika, programera i dizajnera, koji su angažirani za realizaciju projektnih aktivnosti. Na projektu su usko surađivali i Martina Munivrana kao PR projekta, Zvjezdana Murseli, administratorica projekta, Vladimir Končar, autor vizualnog identiteta projekta i likovnog postava izložbe, Aleksandra Mudrovčić, autorica dizajna kataloga i vizualnog oblikovanja promocije projekta te Darko Šimičić, stručni suradnik projekta.

Sve sami
Meštrić se ponosi time što su projekt pripremali i pisali sami zahvaljujući iskustvima kolegica koje su već vodile EU projekt te uz konzultacije sa kolegama iz Kulturne kontaktne točke.  ˝Svakako je potrebno dobro razraditi projekt i to predstavlja osnovu za izbjegavanje poteškoća tijekom realizacije projekta. Fondovi EU su jedan od važnih modela sufinanciranja projekata koji omogućuju kvalitetnu realizaciju˝, poručuje Meštrić. 

Komentirajte prvi

New Report

Close