Lokalne potrebe trebaju biti uvrštene u strategije razvoja i operativne programe

Autor: Objava za medije , 19. lipanj 2013. u 09:40
Press foto

Za bolje iskorištenje europskih fondova potrebno je uključivanje regionalne i lokalne razine u programiranje operativnih programa jer visoko-centralizirani sustav ne brine o potrebama lokalnih zajednica.

U sklopu projekta „Podrška umrežavanju i europskoj suradnji gradova i općina“, odobrenog u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska – Srbija 2007-2013, u Vukovaru i Osijeku održan

je dvodnevni seminari pod nazivom EU politike: novi okvir za suradnju lokalnih vlasti i organizacija civilnoga društva. Projekt financijski podržava Europska unija, a cilj seminara je pružiti kvalitetne informacije i znanja o europskim integracijama, posebice o nekoliko relevantnih javnih politika EU-a, kako bi predstavnici lokalnih vlasti i organizacija civilnoga društva u budućnosti bolje razumjeli mogućnosti koje se pružaju, te razvijali prekogranične projekte i suradnju. Na seminaru su uz predstavnike 6 lokalnih zajednica iz Hrvatske sudjelovali i predstavnici 6 lokalnih zajednica iz Srbije, kako iz redova lokalnih vlasti i administracije tako i iz redova civilnoga društva. Kroz četiri tematska bloka sudionici dvodnevnoga seminara imali su priliku čuti o Europskoj strategiji za pametan, održiv i uključiv rast, socijalnoj politici EU-a, politici zaštite okoliša, te poljoprivrednoj politici i politici ruralnoga razvoja.

"Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast" naziv je prezentacije koju je održala Kornelija Mlinarević, zamjenica direktora Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje d.o.o..

Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza raširena diljem Europe, te poticati konkurentnost i zapošljivost. Strategija se bavi nedostacima postojećeg modela rasta, te nastoji stvoriti uvjete za rast koji je pametan, održiv i uključiv.

Za bolje iskorištenje europskih fondova potrebno je uključivanje regionalne i lokalne razine u programiranje operativnih programa jer visoko-centralizirani sustav ne brine o potrebama lokalnih zajednica. Potrebno se nametnuti i osigurati da prioriteti s lokalne i regionalne razine budu ugrađeni ne samo u strateške dokumente nego i u operativne programe.

Projekti za strukturne fondove u prosjeku se pripremaju od 2-4 godine, potrebno je okrupnjavati projektne ideje i udruživati se u šira partnerstva jer takvi projekti imaju veću mogućnost prolaza.

Također se potrebno fokusirati na stvarne potrebe zajednice i dogovarati na vrijeme pripremu projekata, jer najduže traju izrada projekte dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Zbog potrebnog predfinanciranja potrebno se posebno angažirati u pronalaženju najpovoljnijih financijskih izvora i opcija zaduživanja, te lobirati za projekte na nacionalnoj razini.

Na regionalnoj i lokalnoj razini, u sklopu priprema za korištenje financiranja iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU, treba uključiti i promjenu mentaliteta, izradu strategija koje će uzeti u obzir specifičnosti naše regije poput razminiranja, te lokalni kontekst i lokalne resurse, ali i osnažiti kapacitete na županijskoj razini (razvojne agencije, projekt menadžeri, lokalna/regionalna samouprava, upravni odjeli, tvrtke, institucije), ojačati i pozicionirati međužupanijska partnerstava, usuglasiti razvojne prioritete, te izraditi bazu podataka projekata, ne samo ideja. Obavezno treba koristiti iskustva zemalja članica EU i njihove primjere dobre i loše prakse, čulo se u predavanju Kornelije Mlinarević.

O socijalnim politikama Europske unije na seminaru je govorio Albert van der Linde, neovisni stručnjak iz Nizozemske koji se posebno osvrnuo na mogućnosti koje pružaju programi Mladi u pokretu, Erasmus za sve i Europa za građane.

Okolišna novinarka i neovisna konzultantica Ljiljanka Mitoš Svoboda govorila je o Europskoj politici zaštite okoliša, zakonodavnom okviru te institucijama zaduženim za brigu o okolišu. Republika Hrvatska dobila je prijelazno razdoblje tijekom te do 2017. godine treba osigurati uvjete za provedbu nitratne direktive i osigurati uvjete za poljoprivrednike, najkasnije do 2018. godine objediniti uvjete zaštite okoliša, rekonstruirati i uvesti nove tehnologije u industrijska postrojenja obveznike IPPC (oko 200 pogona). Direktiva o otpadu mora se početi primjenjivati od 2013 do 2018., a okvirna direktiva o vodi do 2020. godine, zbog koje će na cijelom području Hrvatske trebati uspostaviti sustave za pročišćavanje (i reciklažu) komunalnih otpadnih voda.

Drugog dana seminara organiziran je obilazak Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a prof.dr. Ivan Štefanić s Poljoprivrednog fakulteta održao je predavanje o Poljoprivrednog politici i politici ruralnog razvoja EU, nakon čega su sudionici seminara sudjelovali u poslovnoj simulaciji CAP ODDYSEY u Udruzi Tehnostart gdje su u virtualnom svijetu upravljali farmom.

Komentirajte prvi

New Report

Close